Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu je osudio šestoricu bivših čelnika Herceg-Bosne optuženih za zločine nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne 1993-94., na dugogodišnje zatvorske kazne te je utvrdio da je postojao udruženi zločinački pothvat na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Tadašnji predsjednik vlade HR Herceg-Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina, ministar obrane Bruno Stojić na 20 godina, zapovjednici Glavnog stožera HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković na 20 godina, zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
U završnim riječima tužitelji su zatražili da ih se proglasi krivima te su za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića zatražili 40 godina zatvora, za Ćorića 35, a za Pušića 25 godina zatvora, dok su obrane zatražile njihovo oslobađanje.
Sud je utvrdio da je postojao udruženi zločinački pothvat predvođen bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom čiji je cilj bio etničko čišćenje područja Herceg-Bosne radi stvaranja "velike Hrvatske".
Šestorica Hrvata optužena su za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja te povrede ženevskih konvencija počinjene progonom, ubojstvima, razaranjem, zatočenjem u logorima, deportacijama bosanskih muslimana i drugih ne-Hrvata od 1992. do 1994. godine.
Optužnica obuhvaća zločine počinjene na području općina Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš, kampanju progona počinjenog ubijanjem, razaranjem, deportacijama te logorima.
Oni su se dobrovoljno predali 5. travnja 2004. Suđenje je počelo 26. travnja 2006. i pretvorilo se u jedno od najduljih i najkompleksnijih suđenja pred Haaškim sudom. Tužiteljstvo je izvelo 145 svjedoka a obrana je izvela 61 svjedoka. Samo je dokaznih predmeta izvedeno oko deset tisuća. Prema dostupnim informacijama presuda je napisana na gotovo pet tisuća stranica. (Hina)
Obrana će uložiti žalbe
Predsjednici države i Sabora Ivo Josipović i Josip Leko nisu danas željeli komentirati hašku presudu šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata, jer je riječ o prvostupanjskoj presudi, no poručili su kako se Hrvatska i BiH trebaju okrenuti budućnosti i nastaviti dobrosusjedsku suradnju.
"Kao prvo, kad slušam takvu presudu, prvo čega se sjetim su žrtve. Moja sjećanja, moja sućut je usmjerena prema žrtvama i njihovim obiteljima, kao i u drugim slučajevima strašnih zločina koji su se događali na području bivše Jugoslavije", rekao je Josipović novinarima u Saboru. Ustvrdio je da su odnosi Hrvatske i BiH u vrijeme rata "ambivalentne naravi".
Nadam se da će u drugom stupnju vijeće Haškog suda uzeti u obzir i sve ono što mi smatramo da se događalo u Bosni i Hercegovini. Hrvatska je bila partner u BiH, Hrvatska je pomagala BiH. Da nije bilo glasova hrvatskog naroda na referendumu BiH nikada ne bi ni postala država, tako je premijer Zoran Milanović komentirao presudu Haškog suda dužnosnicima BiH i HVO-a u kojoj je rečeno da se tamo vodio međunarodni oružani sukob i da je bilo udruženog zločinačkog pothvata s ciljem da se BiH podijeli i dio pripoji Hrvatskoj.
Premijer je podsjetio da je sličnu optužnicu haško tužiteljstvo podiglo i u slučaju hrvatskih generala, ali da je ta presuda pala na drugom stupnju pa je zaključio da je moguće da i u ovom slučaju presuda u drugom stupnju bude drukčija i za neke iznenađujuća. Napomenuo je da o individualnoj odgovornosti ne želi govoriti.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je kako je neugodno iznenađen i kvalifikacijom o udruženom zločinačkom poduhvatu i visinom kazne šestorici Hrvata iz BiH na Haškom sudu, istaknuvši da je BiH, kao i Hrvatska, bila izložena srpskoj agresiji.
Naglasio je kako je "apsurdno optuživati i prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, koji se odupro agresiji, te dao potporu BiH. Jer", naglasio je, "da nije bilo takve reakcije Milošević bi sigurno okupirao cijelu BiH".
Obrane šestorice bivših čelnika Herceg-Bosne, koji su u srijedu u prvostupanjskom postupku osuđeni na visoke zatvorske kazne, najavili su da će uložiti žalbe te da očekuju da će u drugostupanjskom postupku pobiti presudu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata.
Odvjetnik Božo Kovačić , koji je ranije zastupao bivšeg načelnika Glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka pred ICTY-jem, ocijenio je u srijedu u Haagu kako su nakon izricanja presude ostale nejasne osnove na kojima je utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom.
Skupina Bošnjaka koja je bila nazočna izricanju prvostupanjske presude šestorici bivših čelnika Herceg-Bosne pozdravila je sudsku odluku, navodeći kako je njome potvrđena agresija Hrvatske na BiH. "Sud je danas donio presudu, kojom je, iako to nije izravno rečeno, potvrđeno da je Hrvatska bila agresor na Bosnu i Hercegovinu i da je preko Franje Tuđmana i Gojka Šuška bila involvirana u BiH", rekao je Aladin Veledar, profesor na mostarskom univerzitetu Džemal Bijedić, koji je u Haag doputovao sa skupinom bošnjačkih studenata. (H, NL)