Rate kredita u švicarcima mogle bi pasti 10 - 30%

Jadranka Glibota (Dejan ŠTIFANIĆ)
Jadranka Glibota (Dejan ŠTIFANIĆ)

Za razliku od Hrvatske udruge banaka, koja je oštro kritizirala izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i u otvorenom pismu Vladi zatražila njegovo povlačenje, u udruzi Franak podržavaju ovaj zakon koji će uskoro u Sabor jer bi, kako tvrde, trebao uvesti reda u kreditiranje. Zakon, naime, pridonosi ravnomjernijoj podjeli tržišnog rizika između dužnika i vjerovnika, za razliku od dosadašnjih ugovornih odnosa, kada je zbog nepostojanja te podjele, kao i netransparentnog povećanja kamatne stope, teret rizika snosila isključivo jedna ugovorna strana - dužnik.

Taj su teret itekako osjetili oni koji otplaćuju kredit u švicarskim francima, zbog čije im je aprecijacije rata višestruko porasla, a mnogima od njih dug se ni nakon višegodišnje otplate nije smanjio. Štoviše, povećao se.

Jadranka Glibota, koordinatorica udruge Franak za Istarsku županiju, apsolutno podržava spomenuti zakon.

- Konačno da je netko nešto poduzeo. To je zakon koji omogućuje pravednu raspodjelu rizika kreditiranja između banke i korisnika kredita. Ako se okolnosti ugovora izmijene za više od 20 posto, ugovor se prema Zakonu o obveznim odnosima može smatrati nevažećim. Usvoji li se zakon, na snagu bi stupio s 1. siječnja 2014., rate dužnika koji imaju kredite u švicarcima mogle pasti od 10 do 30 posto, ovisno o tome kada su ugovorili kredit.

Vrlo je bitno što se bankama onemogućava da netransparentno, samovoljno određuju kamatne stope uz sve promjenjive parametre. Treba postojati fiksna marža cijelo vrijeme otplate kredita, a kamatne stope trebaju pratiti Libor, Euribor i Zibor, ukoliko je tako dogovoreno. Onda je cijeli posao transparentan, kao što je to u cijelom civiliziranom svijetu, kaže Glibota. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter