Prema izmijenjenom Zakonu o stambenoj štednji, koji je ovih dana stupio na snagu, pet stambenih štedionica koje posluju u Hrvatskoj mogu poceti izravno kreditirati i stanogradnju, odnosno gradevinske tvrtke. U praksi to znaci da svaka stambena štedionica može kreditirati svog gradevinarca, koji ce za nju graditi stanove po mjeri štediša te štedionice, a konacna je namjera štedišama ponuditi jeftinije stanove na tržištu.
Iako je mjera zamišljena da bi potaknula gradevinski sektor, u štedionicama ne vjeruju da ce u cijeloj ovoj godini plasirati ijedan kredit gradevinarcima, odnosno sagraditi ijedan stan po tom, novom modelu! Stambene štedionice moraju najprije, naime, izmijeniti vlastite propise, za njih dobiti odobrenja maticnih kuca, no da bi gradevinarci za štedionice uopce poceli graditi stanove, žele se prvo riješiti onih desetak tisuca vec sagradenih, a praznih stanova na tržištu.
U cilju poticanja kupnje tih stanova Vlada ce, ocekuje se, iduci tjedan predstaviti zakon o državnim pozajmicama onima koji kupuju ne prvi, vec opcenito jedini stan. S detaljima tog zakona javnost ce biti upoznata tek tada, dok je zasad poznato samo to da ce pozajmica biti veca što je stan jeftiniji, i da ce se otplacivati uz kamatu od cetiri do pet posto, s pocekom od cak 20 godina. Limit za isplatu pozajmice, koja bi trebala ici direktno na racun gradevinara-investitora, bit ce cijena stana od 1.600 eura po cetvornom metru.
Okvirno, ako detalji novog zakona ne kažu drugacije, na primjeru kupnje stana od 60 kvadrata po cijeni od 82.000 eura (1.366 eura/m2), kupac ce od države dobiti 200 eura pozajmice za svaki kvadrat, dakle 12.000 eura, a preostalih ce 70.000 eura, primjerice, namiriti kreditom na 15 godina uz kamatu od sedam posto.
Ako je kupac štediša stambene štedionice pet godina, on ce s uštedenih 28.000 eura, od kojih dobivene kamate i državna poticajna sredstva cine oko 2.500 eura, kredit od preostale 42.000 eura kroz iducih 15 godina otplacivati s nešto malo manje od 350 eura mjesecno. Odluci li državi istovremeno odmah vracati i pozajmicu uz kamatu od 4,5 posto, ukupna ce mu rata iznositi 438 eura mjesecno.
S druge strane, komercijalni kredit u banci u visini od 70.000 eura kupca ce koštati 629 eura na mjesec, a placa li se odmah i dug državi uz povoljniju kamatu, rata ce iznositi 720 eura. To je, kako pokazuje okvirna racunica, samo 17 eura jeftinije od rate (737 eura) koju bi kupac placao da u banci uzme svih 82.000 eura kredita po kamati od sedam posto!
Državna pozajmica, cija bi otplata stajala 90 eura mjesecno kroz 15 godina, mjesecni izdatak pojeftinjuje samo ako se otplata odgodi na 20 godina. Nakon isteka tog roka, medutim, kupca, koji je možda vec u mirovini, ceka otplata i postojeceg i državnog kredita zajedno.