Jedan od 75.000 hrvatskih korisnika kredita vezanih uz švicarski franak posvjedočio je danas na zagrebačkome Trgovačkom sudu da mu je 2006. osobna bankarica u razgovoru o uvjetima kreditiranja rekla da je švicarac vrlo stabilna valuta, ali se to pokazalo netočnim jer mu je nakon četiri godine zbog tečajne razlike i rasta kamata mjesečna rata kredita porasla s 3.000 na čak 5.018 kuna.
Na parnici protiv osam banaka koje je zbog valutne klauzule u švicarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope tužila udruga Potrošač, automehaničar Božo Ivošević ispričao je da je 2006. u Privrednoj banci uzeo dugoročni stambeni kredit u iznosu od 137.000 franaka, a da sada, nakon 80 plaćenih rata, njegova ukupna obveza iznosi 208.142 franka, od čega na glavnicu otpada 122.000, a na neotplaćene kamate 86.000 franaka.
Banka mu je, kaže, nudila kredit u eurima i francima, a on se nakon raspitivanja odlučio između 40-ak varijanti kredita u švicarcima za kredit za mlade u toj valuti koji je tada bio na akciji.
Prije sklapanja ugovora u banci je pitao zašto je kredit u francima povoljniji, a bankarica mu je rekla da su u inozemstvu pronašli jeftiniji izvor financiranja, što im omogućuje da klijentima ponude povoljniju kamatnu stopu.
Kazala mu je također da se usporedbom tečajeva može uočiti da euro oscilira, a da je švicarac stabilan. To mu je bilo prihvatljivo, ali se ipak telefonom raspitivao i kod jedne službenice u Hrvatskoj narodnoj banci koja mu je slično odgovorila i rekla da i ona razmišlja da uzme kredit u švicarcima.
Rata mu je do sredine 2007. ostala u početnim okvirima, ali je na vrhuncu rasta tečaja franka 2011. dosegnula 5.018 kuna, a sada iznosi 4600 kuna. Prema izračunu svjedoka, rata mu je viša za 53 posto.
Mjesečne rate kredita povisile su i kamatne stope koje su svjedoku povećane četiri puta. S početnih 4,15 posto kamata mu je bez objašnjenja povećana na 6,10 posto, a nakon toga je počela opadati.
Svjedok tvrdi da mu u banci nisu po točkama objašnjavali uvjete ugovora. Za valutnu klauzulu rečeno mu je da je to nužnost jer je kuna "rizična" valuta, a za promjenjivu kamatnu stopu da i njemu može ići u korist.
Ekonomist Nenad Zonjić, koji je 2006. u istoj banci uzeo kredit od 157.000 franaka sada je na ime glavnice i kamata dužan 208.000 franaka. Rata mu je porasla s početne 4.603 kune na 6.144 kune krajem 2011. Kamata mu je bez objašnjenja rasla dvaput, a trenutno iznosi 5,05 posto dok mu je na početku bila 4,15 posto. Kasnije smanjenje kamate, kaže, nije mu smanjilo rate zbog rasta franka.
Ni on nije vidio oglas u novinama niti su ga upozorili na to u banci, no on kaže da je svjesno uzeo kredit.
Na upit opunomoćenika banke zašto se odlučio za franak kazao je da ga je smatrao stabilnim. Kredit je, kaže, uzeo svjestan rizika, ali je zbog povećanja kamata bez obrazloženja izgubio povjerenje u banku. Njegov problem je što je platio ogroman novac, a ne zna kolika će mu rata biti sutra ni za sedam godina.
- Ovaj proizvod je bio varka, to je moj nedvojbeni utisak, zaključio je svjedok.
Opunomoćenici osam tuženih banaka Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitska i Sberbank (bivša Volksbank) tražili su da se ročište zatvori za javnost uz objašnjenje da ako klijenti budu iznosili podatke javno, da to i oni mogu učiniti. Na isključenje javnosti pristala je samo jedna svjedokinja, ali, kako je rekla, da zaštiti sebe, a ne podatke.
Predstavnici banaka podneskom su prigovorili sucu da je na prošloj parnici izašao iz okvira tužbe.
Rasprava se nastavlja u ponedjeljak saslušanjem klijenata RBA-e i Erste banke. (Hina)