Potrošnju u 35 državnih agencija, koje su direktno na proracunu, nije uspjela obuzdati ni sadašnja Vlada, odnosno ministar financija Slavko Linic, koji je za ovu godinu izradio 3,4 milijarde kuna manji državni proracun. Agencije ce u ovoj godini potrošiti 1,35 milijardi kuna, odnosno 150 milijuna kuna više nego u prošloj godini.
S druge strane, troškovi zaposlenih u agencijama smanjeni su za 35 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, ali još uvijek cine trecinu proracuna agencija i nekoliko zavoda, makar su one uglavnom osnivane da bi se zaobišla državna administracija, nisu trebale imati puno zaposlenih, nego im je zadatak bio s malom i fleksibilnom administracijom krciti put za projekte od nacionalne važnosti.
Kolike je limite Vlada dala agencijama za troškove intelektualnih usluga na koje je lani potrošeno gotovo 104 milijuna kuna, iz proracunskog plana nije vidljivo i za to ce trebati pricekati izvješce o izvršenju proracuna za ovu godinu.
Na primjedbu da raste potrošnja novca u agencijama naši sugovornici iz Vlade objašnjavaju da su njihovi budžeti sacinjeni na osnovu plana za 2011. godinu te da se uglavnom krecu na toj razini, ali da je izvršenje proracuna, koji Vlada nije imala u veljaci kad je planirala ovogodišnji budžet, pokazalo da vecina agencija u prošloj godini nije potrošila novac koji je imala na raspolaganju.
- To je i dobro i loše, neki su štedjeli, i to je pohvalno, ali neki nisu potrošili novce predvidene za pojedine projekte i to nije dobro, kaže naš sugovornik iz Vlade.
Svi ministri znaju da su odgovorni za one koje su u njihovom resoru i da moraju kontrolirati njihovu potrošnju pa i to treba li Hrvatskoj baš svaka agencija koja se nalazi u sklopu proracuna pojedinog ministarstva. U Vladi se brane i time da su pojedine agencije osnovane zbog EU-a i da su u prošloj godini tek pocele s ekipiranjem, a da se u ovoj godini vide pravi troškovi njihova rada.
U povecanju novca za agencije, odnosno izdvojene institucije, najviše su profitirale cetiri agencije iz poljoprivrede - Agencija za placanje u poljoprivredi, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Agencija za poljoprivredno zemljište i Hrvatska poljoprivredna agencija. Iako je poreznim obveznicima vjerojatno teško razluciti što koja od njih radi, u ovoj ce godini prema proracunskom planu za njih odvojiti 235 milijuna kuna, odnosno cak 103 milijuna kuna više nego lani.
Da i nova Vlada nije imuna na osnivanje "svojih" agencija, govori i to
da je dosad osnovala novi Centar za pracenje poslovanja energetskog
sektora i investicija, te Ured za trgovinsku politiku. (J. MARIC/Novi list)