Ministarstvo zdravlja na javnu je raspravu do 13. svibnja dalo prijedloge izmijenjenih Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koje potom želi usvojiti po hitnom postupku. I bivši ministar Siniša Varga najavljivao je promjene ova dva ključna zdravstvena zakona, ali je u srpnju prošle godine od toga odustao, prvenstveno zbog nezadovoljstva udruga pacijenata, strukovnih udruga i sindikata. I HDZ-ovci Ante Ćorušić i Željko Reiner, tada u oporbi, naglašavali su da nema nikakvih razloga za guranje tako važnih zakona u hitnu proceduru.
Obvezna dežurstva koncesionara
U nove zakonske prijedloge, među ostalim, uvrštena je naplata bolničke hitne službe nehitnim pacijentima (150 odnosno 75 kuna), participacija za pacijente bez dopunskog osiguranja do najviše 3.000 kuna (tisuću više nego sada) te obvezno umjesto dosadašnje dobrovoljno dežurstvo vikendima i praznicima i za obiteljske liječnike koncesionare. U Ministarstvu se nadaju da će novim mjerama smanjiti troškove u sustavu opterećenom s 2,5 milijardi kuna duga te da će rasteretiti bolnički hitni prijem usmjeravanjem nehitnih pacijenata obiteljskim liječnicima i to svih dana u godini.
KoHOM, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine, protiv je novih opterećenja obiteljskih liječnika dok se ne postignu zadovoljavajući uvjeti rada. Dr. Morena Butković, predsjednica istarske Podružnice KoHOM-a, navodi da je dnevni broj posjeta u ordinaciji obiteljske medicine u Hrvatskoj 80-120, a europski je standard 25-30, dok je dnevni broj pregleda u nas 25-35, a europski standard 10-15! O sve većem pritisku na timove obiteljske medicine izvještava i HZZO u izvješću o rezultatima reforme zdravstva od 2012. do 2015. godine.
- Lani je u odnosu na 2013. broj posjeta u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj narastao za 67 posto! Od 50 milijuna posjeta 83 posto obiteljski je liječnik riješio sam u svojoj ordinaciji. To znači da svaki stanovnik Hrvatske u godini dana obavi jedan pregled u bolnici i čak sedam pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prema analizi HZZO-a, tjedno po timu obiteljskog liječnika samo 2,1 pacijent bude upućen na hitni bolnički trakt, svi ostali tamo idu samoinicijativno, navodi dr. Butković.
Nedostaje 400 obiteljskih liječnika
Obiteljski liječnici godinama traže da ih rasterete suvišnog administriranja, ali lani su izdali 1,25 milijuna ispričnica, putnih naloga i raznih potvrda. Medicinske sestre su pretvorene u administratore i telefoniste, a liječnici odrađuju svoj i njihov posao. U Hrvatskoj nedostaje 400 obiteljskih liječnika (prije dvije godine - 180), a više od polovine onih koji rade stariji su od 50 godina, upozorava dr. Butković, naglašavajući da u takvoj situaciji zdravstvena administracija najavljuje još jednu u nizu započetih i nikad dovršenih reformi.
- Ono što uistinu plaši je pokušaj rasterećenja jednog dijela sustava - hitnog trakta, tako što se dodatno opterećuje, preko svih granica izdržljivosti, drugi dio sustava - obiteljska medicina. Problem bolničkog hitnog trakta je velik, ali ga neće riješiti obvezna dežurstva koncesionara. Dok je populističke parole "pacijent ima pravo na sve", pacijenti će birati brz način rješenja svoje tegobe, a to je slobodan ulaz u hitni bolnički trakt s brzom dijagnostičkom obradom, što kod svog liječnika u redovno radno vrijeme, ali niti u dežurstvu ne mogu dobiti. Naši pacijenti moraju shvatiti da time ugrožavaju život stvarno potrebitih, zaključuje dr. Butković.
Ministarstvo je sredinom travnja zatražilo prijedlog Istarske županije o razmještaju ambulanti posebnog dežurstva. S obzirom na populaciju - a standard predviđa jednu ambulantu na 60.000 stanovnika, uključujući djecu i odrasle - Županija se založila za zadržavanje postojeće tri lokacije u Puli i Poreču te otvaranje nove ambulante posebnog dežurstva u Labinu, u Domu zdravlja.
Dežurstvo i u Labinu
- Treba uzeti u obzir i veći broj osiguranika nego stanovnika i to kroz cijelu godinu - radnici, studenti, turisti, posebno ljeti. Zadržali bismo i dežurnu pedijatrijsku ambulantu na međukatu bolnice. To je naš prijedlog, ali sve još ovisi i o tome kako će se organizirati hitna služba, a ne znamo ni hoće li se promijeniti način financiranja dežurnih ambulanti. Ako se usvoje izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti s odredbom o obvezi koncesionara da sudjeluju u dežurstvima i pripravnostima, u roku od 30 dana Županija treba sklopiti s koncesionarima dodatak ugovora o koncesiji. To su jedine čvrste točke, ostalo su još nepoznanice, kaže Sonja Grozić Živolić, županijska pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb. (D. PALIBRK)