Turisti su prošlog ljeta na Jadranu prosječno dnevno trošili 66,3 eura, od čega 36,2 eura za smještaj, kaže najnovije istraživanje zagrebačkog Instituta za turizam o stavovima i potrošnji turista TOMAS Ljeto 2014, koje je ovog tjedna predstavljeno u Zagrebu.
Rezultati istraživanja koje je provedeno od lipnja do rujna prošle godine na uzorku od više od četiri tisuće domaćih i stranih turista u sedam primorskih županija, govore da je prosječna dnevna potrošnja turista u odnosu na zadnje takvo istraživanje u 2010. porasla za malo više od 14 posto. Također, istraživanje je pokazalo da u Hrvatsku najviše dolaze ljetovati turisti u dobi od oko 40 godina, visokog i višeg obrazovanja, s primanjima većim od dvije tisuća eura. Putuju pretežito automobilima i s obitelji.
Među stranim turistima najviše su lanjskog ljeta trošili Britanci - 122 eura dnevno te Rusi (99 eura) i Francuzi (95 eura), dok su najbrojniji Nijemci tek na osmom mjestu s Poljacima i potrošnjom od 62 eura. Ispred njih su Mađari sa 63, Nizozemci sa 65 te Talijani i Austrijanci sa 66, odnosno 72 eura. Po vrstama smještaja najviše, 106 eura dnevno, potrošilo se u hotelima, 57 eura u privatnom smještaju, a 48 eura u kampovima.
Za visokih 20 posto porasla je potrošnja za kupnju, a općenito je rasla i izvanpansionska potrošnja koja je prije uvijek bila slaba. Tako su prosječni izdaci turista za ugostiteljske usluge, hranu i piće porasli za 13 posto, odnosno na 12 eura, a izdaci za sport, zabavu, izlete, kulturu i ostale usluge za 19 posto.
Iako većina turista još uvijek ljeti u Hrvatsku dolazi s obitelji, njih 48,5 posto, u odnosu na 2010. radi se o padu od četiri posto. Istodobno porastao je za nekoliko postotaka broj mladih turista i onih koji dolaze s prijateljima. Najviše je lojalnih gostiju, a čak 39 posto njih došlo je šest ili više puta u Hrvatsku na ljetni odmor. Također, za oko 3,5 posto porastao je udjel onih koji dolaze prvi put.
- To dijelom ima veze s otvaranjem novih tržišta i rastućom popularnošću turističke Hrvatske u svijetu, kazala je Zrinka Marušić s Instituta dodajući da je dobra promjena u odnosu na 2010. i što rastu motivi dolazaka turista poput novih iskustava i doživljaja, gastronomije i zabave.
Ipak, još uvijek više od 75 posto turista u Hrvatskoj ljeti boravi zbog pasivnog odmora, opuštanja i kupanja u moru te šetanja i odlaska u restorane i kafiće. Što se tiče aktivnosti poput biciklizma, wellnessa i rekreacije, koncerata, festivala i šopinga, one su se puno više konzumirale nego 2010. godine. Također, anketirani gosti ocijenili su da kvaliteta tih aktivnosti u odnosu na konkurentsku Tursku, Grčku, Italiju i Španjolsku raste, kao i dobar omjer vrijednosti za novac.(B.BAN)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU