Procijepljenost djece u Hrvatskoj u padu je zadnjih pet godina, prvenstveno u predškolskoj dobi. Do prije šest godina protiv ospica, rubeole i zaušnjaka bilo je cijepljeno 95 posto djece, a sada ih je samo 89,7 posto, upozorio je danas na okruglom stolu "Cijepljenje - činjenicama protiv mitova" voditelj Službe za epidemiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Bernard Kaić.
Procijepljenost djece u Istarskoj županiji je nešto viša, ali ne dovoljna. Kako doznajemo od dr. Vlaste Skopljak voditeljice Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, prvo cijepljenje protiv ospica, rubeole i zaušnjaka obavlja se kad dijete navrši godinu dana. Ta je procijepljenost u prošloj godini obavljena kod 91 posto djece u Istarskoj županiji. Drugo se cijepljenje protiv istih bolesti obavlja prije upisa u prvi razred osnovne škole, a lani je cijepljeno 93 posto djece u Istri.
- Da bi se onemogućilo širenje virusa u populaciji potrebna je procijepljenost najmanje 95 posto. Kod niže procijepljenosti postoji rizik da se virus širi u populaciji, upozorava dr. Vlasta Skopljak.
Pad broja cijepljene djece dogodio se prvi put u 30 godina, jer je procijepljenost od 1980-ih godina kontinuirano rasla, istaknuo je dr. Bernard Kaić.
Procijepljenost pada
- Do prije pet godina imali smo procijepljenost djece u predškolskoj i školskoj dobi za sva cjepiva iz obveznog programa cijepljenja iznad 90 posto, a sada ona pada, prvenstveno u predškolskoj dobi, rekao je Kaić.
"Sve to povećava broj osjetljive djece, prvenstveno u predškolskoj dobi, što povećava rizik od izbijanja epidemija tih bolesti, kojih već dugo nemamo, a ako su se i pojavile bile su malog obuhvata. Jedino nas izvlači i dalje visoka procijepljenost u školskoj dobi, pa veliki dio djece koja u predškolskoj dobi propuste cijepljenje to nadoknadi kasnije", kaže Kaić.
- Ti koji oklijevaju vjerojatno još uvijek cijepe djecu, no pitanje je dokle. Za prvu dozu cjepiva protiv zaušnjaka, ospica i rubeole u srednjoj i južnoj Dalmaciji broj cijepljenih je pao na oko 80 posto, a u nekim dijelovima Hrvatske i ispod 80 posto, rekao je Goran Tešović pedijatrijski infektolog iz Klinike za zarazne bolesti "Fran Mihaljević".
Opasnost od epidemije ospica
Upozorava da je trenutno najrealnija opasnost od pojave epidemije ospica, budući da ta epidemije traje u Rumunjskoj i Italiji. U Rumunjskoj je, navodi, preko 14.000 oboljelih s visokom smrtnosti od 34 umrla, dok je u Italiji više od 4.000 oboljelih i dvoje umrlih, a kako su to zemlje u našoj neposrednoj blizini moguće je uvoz bolesti.
Pedijatar Milivoj Jovančević poručuje da je najvažnije roditeljima pružiti sve relevantne informacije i uputiti ih na izvore dodatnih informacija kako bi mogli odgovorno donijeti odluku o cijepljenju djeteta. U njegovoj je ambulanti cijepljeno preko 98 posto od 1.600 djece. Ostalo su djeca s teškim kroničnim bolestima, kod kojih se mora pričekati sa cijepljenjem, te dvoje-troje zdrave necijepljene djece.
- Meni je bitno da su roditelji svjesni rizika ako ne cijepe dijete, odnosno kako izgledaju neke bolesti za koje praktički više ne znamo. Ne treba raditi preveliki presing, nije uloga pedijatra nagovaranje nego informiranje, kako bi u partnerskom odnosu donijeti odluku koja je najbolja za dijete, rekao je.
No, veliki je problem ako dijete treba ići u vrtić. "Dijete ne može ići u veliki kolektiv niti se od osoblja koje radi u predškolskim ustanovama može tražiti da preuzmu odgovornost da se dijete razboli", dodaje.
Jovančević ističe da strahove kod roditelja uzrokuju razni mediji i dobrim dijelom Internet, jer ljudi ne mogu razlučiti koji su pouzdani izvori informacija. Primjer je autizam, čiju se pojavu pogrešno povezalo sa cijepljenjem, iako je stvarni uzrok drugi. Teške nuspojave kod cijepljenja, koje se najčešće spominju kao razlog odbijanja cijepljenja djece, zapravo su iznimno rijetke, a najčešće nuspojave su povišena tjelesna temperatura i bol na mjestu uboda, koje variraju od cjepiva do cjepiva, rečeno je na skupu. (Hina)