Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najbrži rast od predrecesijske 2008. godine i iznad prosjeka u EU-u.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto na godišnjoj razini.
To je znatno bolji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo u trećem kvartalu poraslo za 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 1,6 do 3 posto.
- Rast je veći od očekivanja i moramo biti zadovoljni. Ovo su već stope rasta koje bi, ako se zadrže, rezultirale pozitivnim utjecajem na domaće tržište rada i postupni oporavak standarda građana, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
To je već četvrto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,2 posto na godišnjoj razini. To je ujedno i najveći rast gospodarstva od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine, kada je BDP skočio 2,9 posto na godišnjoj razini.
DZS je priopćio da je među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, 1,4 posto.
- To je najveći generator gospodarske aktivnosti, a uz uobičajene faktore u dosadašnjem dijelu godine, poput rasta realnog raspoloživog dohotka kućanstava te izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, sigurno je u ovom razdoblju pridonio i veći broj turista, ocjenjuje Šantić.
Ubrzan rast investicija
Ističe i da ohrabruje ubrzani oporavak kapitalnih investicija, koje su do ove godine predstavljale najznačajniju prepreku oporavku radi svoje nepovoljne strukture.
Bruto investicije u fiksni kapital skočile su u proteklom tromjesečju 2,2 posto na godišnjoj razini, dok su u prethodnom kvartalu porasle 0,8 posto.
Doprinos neto inozemne potražnje bio je u trećem tromjesečju pozitivan, za 1,6 postotni bod, a najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je rastom izvoza usluga, pri čemu su turističke usluge najznačajnije.
Izvoz roba i usluga porastao je za 8 posto, nakon što je u prethodnom kvartalu skočio 10,2 posto.
- Bez obzira na to što je izvoz roba i usluga malo usporen, njegov značaj na kretanje ukupnog BDP-a je veći nego u prethodnom tromjesečju, a u svakom slučaju tome je pridonijela uspješna turistička sezona, ističe Šantić.
Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja ojačala za 0,6 posto na godišnjoj razini. Šantić, međutim, kaže da i dalje treba biti na oprezu zbog postojećih rizika.
- To su danas i politički faktori, no ne smijemo zanemariti ni fiskalne rizike, jer je većina EU-članica već provela fiskalnu konsolidaciju, dok je u Hrvatskoj izostala, upozorava Šantić. U cijeloj ovoj godini očekuje stopu rasta BDP-a od oko jedan posto.
- Iduće godine zbog spomenutih rizika moglo bi doći do određenog usporavanja rasta BDP-a. Već u četvrtom tromjesečju ove godine očekuje se usporavanje aktivnosti, ne samo zbog izbora i formiranja vlade, nego i zato što dominantna uloga u ukupnom gospodarskom kretanju prelazi na osobnu potrošnju, a u sadašnjim okolnostima isključivo potrošnja kućanstava ne može osigurati tako visoke stope rasta BDP-a i na kraju godine, zaključuje Šantić.
Rast hrvatskog BDP-a iznad prosjeka EU-a
DZS je danas priopćio i da je, prema sezonski prilagođenim podacima, BDP u trećem tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal ojačao 1,3 posto, dok je u odnosu na treće tromjesečje prošle godine skočio 2,7 posto.
- Gospodarstvo je u odnosu na prethodno tromjesečje poraslo 1,3 posto, što je uz Rumunjsku (1,4 posto) najviša tromjesečna stopa rasta u članicama EU-a. Prosječna tromjesečna stopa rasta EU-a u promatranom tromjesečju iznosila je 0,4 posto. Nastavno na tromjesečne rezultate sezonski prilagođena godišnja stopa rasta u Hrvatskoj je dosegnula 2,7 posto, dok je prosjek EU iznosio 1,9 posto, navode analitičari Raiffeisenbanka Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
Zaključuju da je izgledno da će se rast gospodarstva, premda uz blago nižu stopu, nastaviti i u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju implicirajući realan rast na razini cijele godine od veći od jedan posto.
BDP: Rast veći od očekivanog, no u devet mjeseci ispod stope za EU28
Gospodarski rast od 2,8 posto u trećem tromjesečju nešto je veći od očekivanog, no na razini devet mjeseci to je još uvijek ispod prosječne stope rasta EU 28, ocjenjuje u petak direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto na godišnjoj razini.
- Prve procjene gospodarskog rasta od 2,8 posto u trećem tromjesečju ove godine nešto su veće od očekivanja, na što su, između ostaloga, utjecala pozitivna kretanja industrijske proizvodnje te dinamiziranje osobne potrošnje. Na razini prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, rast BDP-a iznosio je 1,5 posto. To je još uvijek ispod prosječne stope rasta EU28 koja je u navedenom razdoblju dosegnula 1,8 posto, istaknuo je Savić.
Nakon što je u prvom kvartalu BDP na godišnjoj razini povećan 0,5 posto, a u drugom 1,2 posto, u trećem kvartalu je prema prvim procjenama DZS-a povećan za 2,8 posto, navode iz HGK te dodaju kako je takav rast bio nešto veći od očekivanja, iako su prethodno objavljeni podaci upućivali na nastavak i lagano dinamiziranje rasta industrijske proizvodnje, jednake trendove u trgovini na malo te zaustavljanje negativnih trendova u građevinarstvu.
Uz to, hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini obilježava i nastavak dinamičnog rasta robnog izvoza, a na ostvarena kretanja u trećem kvartalu značajno je utjecala i uspješna turistička sezona, napominju u HGK.
Ističu kako kretanje BDP-a u ovoj godini obilježava blagi oporavak domaće potražnje, predvođen laganim rastom osobne potrošnje te nastavak dinamičnog rasta inozemne potražnje. Glavni razlozi takvih kretanja su, kako navode, izmjene poreza na dohodak koje se primjenjuju od početka godine i koje su dovele do rasta neto plaća te nastavak utjecaja pristupanja Hrvatske EU na kretanje vanjskotrgovinske razmjene.
Na rast BDP-a su utjecali i nastavak oporavka na razini EU, pad cijena sirove nafte te zbivanja u pojedinim turističkim zemljama, što je povoljno utjecalo na dobre rezultate turističke sezone.
Sam je treći kvartal najviše obilježen osjetnim dinamiziranjem rasta osobne potražnje (1,2 posto) čiji rast, nakon dvanaest kvartala uzastopnog pada, traje od početka ove godine te jednakim dinamiziranjem rasta investicija u fiksni kapital (2,2 posto) čiji je rast nakon pet uzastopnih kvartala pada te prije toga višegodišnjeg razdoblja pada započet u prethodnom kvartalu. Osobna potrošnja je, ipak, prema izračunima DZS-a, najviše među potrošnim kategorijama BDP-a utjecala na pozitivne trendove u kretanju domaće potražnje, kaže HGK u komentaru.
Kvartal je obilježen i usporavanjem dinamike rasta izvoza roba i usluga uz istovremeno povećanje dinamike rasta uvoza tako da je neto efekt vanjskotrgovinske razmjene bio pozitivan, ali nešto manji u odnosu na očekivanja. Zbog takvoga kretanja ukupne potražnje došlo je i do pozitivnih pomaka u kretanju bruto dodane vrijednosti proizvodnje roba i usluga, pri čemu je najveća stopa rasta zabilježena kod prerađivačke industrije (6,4 posto) te kod skupine djelatnosti koja objedinjava trgovinu na veliko i malo, prijevoz i ugostiteljstvo (5,2 posto), navodi se u komentaru HGK .
Iz HGK napominju kako uslijed relativno dinamičnog rasta, u trećem kvartalu rast BDP-a za prvih devet mjeseci iznosi 1,5 posto.
S obzirom na to da se u zadnjem kvartalu očekuje blago usporavanje rasta s obzirom na trendove krajem prošle godine i trendove koji se bilježe u kretanju robne razmjene (usporavanje rasta izvoza i dinamiziranje uvoza) rast na kraju godine ne bi trebao bitno odstupati od jesenskih procjena EK koje predviđaju 1,1 posto, odnosno trebao bi biti tek nešto veći.
Prema takvim kretanjima Hrvatska bi se našla u grupi od osam neuspješnijih članica EU koje će ostvariti pad ili rast manji od 1,5 posto, ističu iz HGK.
Prema zasad dostupnim procjenama za prvih devet mjeseci rast EU28 je iznosio 1,8 posto, pri čemu se Hrvatska našla u grupi od 12 članica s rastom manjim od 1,5 posto.
- Prema takvim podacima trenutni položaj Hrvatske u EU se znatno poboljšao u odnosu na procjene EK iz svibnja koje su predviđale da će Hrvatska u ovoj godini uz Cipar i Finsku biti članica s najmanjim rastom od samo 0,3 posto, ali takav rast ipak i dalje nije dovoljan u cilju dostizanja prosječne razine razvijenosti EU, kaže se u komentaru HGK. (Hina)