Izložba «Art deco, umjetnost u Hrvatskoj izmedu dva rata», koja se održava u zagrebackom Muzeju za umjetnost i obrt, uvrstila je medu svoje eksponate fotografije Raše kao jedan od primjera ovog stila u arhitekturi. Radi se o ilustracijama iz knjige «Raša moje mladosti» labinskog publicista Marijana Milevoja.
Završnica ovog razdoblja, u drugoj polovici 30-ih godina, naziva se streamline moderna. Neki je smatraju zasebnim stilom jer je nastala kao reakcija na dotadašnji art deco. Novost kojom se istice je inkorporiranje elektricne rasvjete u arhitektonsku strukturu. Stil se razvio u SAD-u tijekom gospodarske depresije, što je poticalo arhitekte da odbacuju suvišne detalje i tako smanjuju troškove gradnje. U isto vrijeme i iz istih razloga u europskoj arhitekturi vlada slican princip koji je nazvan funkcionalizam.
Nema dvojbe da je tadašnji fašisticki režim, koji je odlucio pokazati svoju moc podižuci ni iz cega rudarski gradic, bio ekonomican i nastojao ne potrošiti više no što je bilo nužno. Gustavo Pulitzer Finalli, arhitekt koji je projektirao Rašu, pri osmišljavanju stambenih zgrada imao je na umu da ce u njima živjeti ljudi ruralnog podrijetla te im je dao poprilicno prostrane okucnice. No, ako pažljivije pogledamo javne zgrade, uocit cemo da je Pulitzer, kojemu su morali dati neku umjetnicku slobodu, posegnuo za trendovima s druge strane Atlantika. Uostalom, u SAD je emigrirao ubrzo nakon što je Raša izgradena.
Finalli je bio i dizajner brodova, a buduci da medu karakteristike streamlinea, uz zaobljene forme i duge horizontalne linije, spada unošenje nautickih elementa, taj mu je stil morao biti blizak. Zaobljeni bridovi, ugaoni prozori, zidovi od staklenih cigli te ravni krovovi neki su od detalja streamlinea koje možemo uociti u Raši. Duguljasta zgrada bivšeg kina, koja završava zaobljenim uglom i metalnom ogradom, slicna je, primjerice, zgradi u San Franciscu sagradenoj iste 1937. godine.