- Opasnost od fašizma, cini mi se, leži u onom što smatramo prosjecnim, finom covjeku i mainstream društvvu, a ne na njegovoj margini koju smatramo izvorom etnocentrizma i ksenofobije, rekao je na predavanju u petak poznati sociolog i strucnjak za marginalne grupe Benjamin Perasovic.
U Monteparadiso Hacklabu on je nastupio kao gost Anti-fa festivala i na samom pocetku je rekao da želi izbjeci govor u stilu da su svi antifašisti dobri i progresivni, a svi fašisti etnocentricni i kakvi sve ne, podsjetivši da stvarnost nije crno-bijela. "Žao mi je što se antifašizam poistovjecuje s onima koji bi nasilno rušili kapitalizam. To ne prihvacam", jasan je bio Perasovic.
Krenuo od analize navijaca i stadionske kulture, u kojima neki traže potvrdu za fašizam, no za Perasovica oni ipak ne predstavljaju problem. Potom je krenuo od naizgled banalne konstatacije da ako postoje roditelji, onda postoje i njihova djeca. "Taj rasizam i ksenofobija nisu pali s neba, nisu ti ljudi od 16, 17 godina sami donijeli nasilje. Ne mogu se skinsi izolirano analizirati kao što mediji cine, iako te skinse ne želim amnestirati", upozorio je. Podsjetio je da su, kada je ubijen Frano Despic, mediji govorili o ratu supkultura, što nije tocno, jer se pod taj pojam može ugurati svašta.
Perasovic je govorio i o shopping centrima rekavši za njih da su "nova crkva u kojoj se svi svjesno ili nesvjesno mole". "Rijec je o tome da novac postaje mjerilo svih stvari i ljudi su svedeni na ulogu potrošaca, iako nisu svi oni obicne 'ovce', vec i tu postoji selekcija", smatra on.
Prije njega govorio je Edgar Buršic iz Monteparadisa i to o logickim pogreškama i kritickom razmišljanju. "Logika je uvijek bila neprijatelj i ljevice i desnice pa se u našem društvu više cijeni retorika, odnosno lijepo pricanje", objasnio je Buršic, takoder sociolog, uzevši primjer ovog zadnjeg školske debatne klubove.
On je nabrojao 20-ak logickih pogreški koje se redovito koriste u medijima, ali u svakodnevnom životu. To su, primjerice, argumentiranje ad hominem kada se ne odgovara na tvrdnju, vec se napada onog tko tu tvrdnju izrice ili argument autoriteta kada ljudi komentiraju nešto o cemu ne znaju ništa, ali se pozivaju na svoj autoritet, recimo kada svecenici pricaju o drogi ili seksualnom odgoju.
Takoder, brkaju se uzrok i posljedica ili se cesto koriste lažne dihotomije u smislu da ako nešto nije crno, onda je sigurno bijelo ili je u raspravama cesto prisutna inkonzistentnost. U argumentaciji se puno koristi i "skliska kosina" prema kojoj ako prihvatimo jednu stvar, ona nužno vodi drugoj stvari. Na primjer, ako se sada doseli odredeni manji broj Afrikanaca, onda ce ih za deset godina biti na milijune.
Kritizirajuci sve prisutniju iracionalnost, spomenuvši kao primjer izmedu ostalog nadrilijecništvo i new age religiju, upozorio je da nevjerovanje nije garancija racionalnosti i dodao da je od politike do medicine sve pokriveno neracionalnošcu.
Kao što je primijetio njegov kolega Ivica Petrinic, ne stoji da ljudi sve više vjeruju u iracionalne stvari vec oni danas više koriste pravo da kažu što žele, ali problem je kada to netko tko nije racionalan koristi s pozicije moci. U žaru rasprave, Buršic je predložio da se umjesto logike u škole uvede predmet kriticko razmišljanje.