U prosjeku oko deset posto Brionkinog kruha prodavaonice svakog dana vrate pekari. Dnevna proizvodnja iznosi od 11,5 tona u sijecnju do 20 tona u kolovozu, a velike kolicine kruha ostaju na policama.
Povrat kruha i kolaca Brionki stvara velike poteškoce i opterecuje cijenu proizvoda, doznajemo od direktora najvece istarske pekare Korada Soldatica. Buduci da trošak neprodanog kruha ide na teret proizvodaca, trgovine cesto narucuju nerealne kolicine.
Manji dio vracenog kruha Brionka preradi u krušne mrvice, dio se proda za svinje i kokoši, i to po kunu za kilogram, ali još uvijek previše hrane završi u kontejneru. Još je gore s kolacima. Od isporucenih dnevnih kolaca Brionki se vraca cak 15 posto proizvoda, a upravo se za proizvodnju kolaca utroše skuplje namirnice.
- Duša te boli kad vidiš koliko se kruha i kolaca baca. Trgovine, posebno veliki trgovacki centri, žele sve do kraja radnog vremena imati pune police kruha. Iz godine u godinu povecava se povrat kruha, kaže Soldatic. On priznaje da je nemoguce procijeniti tocne kolicine koje ce se prodati, ali kaže da isto tako nije u redu ponašati se rasipnicki.
Rješenje Soldatic vidi u dogovoru sa sektorom trgovine. Tako su trgovackim centrima poceli dostavljati pakirani kruh koji traje dulje od jednog dana. Turisti ga dobro prihvacaju, ali ne i domaci kupci. Na mnoga su prodajna mjesta postavili krušne peci, u kojima peku smrznuti kruh i drugo.
- Ni to nije donijelo ocekivane rezultate te nam se vraca i smrznuti kruh, dodaje Soldatic. Na koncu je s Puljankom dogovoreno da se zadnji sat radnog vremena u nekim prodavaonicama kruh prodaje jeftinije. U Brionkinim se prodavaonicama zadnjeg sata rada kruh i dnevni kolaci prodaju se 30 posto jeftinije, a trajni kolaci pet posto.
Recesija je bitno utjecala na potrošace. U prvih šest mjeseci ove godine Brionka je prodala devet posto manje dnevnih kolaca, a cak 30
posto manje trajnih keksa, povetica i pinca. Za 20 posto smanjila se
prodaja domace tjestenine - fuža. Najviše se prodaje jeftiniji bijeli kruh, koji cini 80 posto ukupne
prodaje. Za tzv. zdravim vrstama kruha poseže tek manji dio potrošaca.