Nepunih 80 godina nakon što je prema projektu njenog oca, tršćanskog arhitekta Gustava Pulitzera Finalija, u svega 547 dana, u samom produžetku Krapna, tog povijesnog središta rudarenja na Labinšćini, izgrađen novi, moderni rudarski grad Raša (Arsia), Pulitzerova kćerka Natasha F. Pulitzer, također arhitektica, obratila se nedavno hrvatskoj javnosti, posebno struci, prilično alarmantnim pismom naslovljenim "Zaštitimo Rašu".
- Dragi hrvatski prijatelji i kolege, nedavno sam informirana da Općina Raša planira poduzeti neke ozbiljne radove na onome što je uzeto u obzir kao jedna od rijetkih i najcjelovitijih primjera integralnog urbanog i arhitektonskog planiranja talijanskog racionalizma u Europi. Urbana jezgra Raše, izgrađena 1937. godine, kao jedna od novih gradova-generatora talijanskog ekonomskog razvoja, bio je bez presedana rezultat sinergije ekonomskog, arhitektonskog i umjetničkog stvaranja. Proučivši osobni arhiv glavnog arhitekta Gustava Pulitzera Finali, moga oca, postala sam svjesna u kojoj su mjeri svi koji su bili uključeni u ovaj projekt bili uvjereni u obje izgradnje - izgradnju potpuno funkcionalnog grada i umjetničke vizije ili urbane utopije, kaže Natasha F. Pulitzer, ističući u nastavku da planovi za rekonstrukciju Sportskog centra "Braća Privrat" umanjuju arhitektonsku i urbanističku autentičnost te integritet vizualne kompozicije.
- Nije mi namjera nametati svoje mišljenje ili sjećanjem na oca utjecati na vašu prosudbu o arhitektonskim kvalitetama Raše. Ja samo mislim da bismo prije bilo kakve intervencije trebali tu prosudbu učiniti službenom. Ostavljati tako važan dio naše kulturne baštine nezaštićenim i ranjivim na bezobzirnu kratkoročnu akciju uskih interesa, može ozbiljno naštetiti Raši, upozorava kćerka Pulitzer.
Rašu je njen otac urbanistički koncipirao kao linearni industrijski grad, podijeljen na stambeni dio s dvije glavne ulice s jednakim jednokatnim kućama, vilama za službenike i upravitelje te industrijsku zonu. Između njih je smješten prostor za odmor i rekreaciju radnika s bazenom i nogometnim igralištem, dok je kao zaseban ambijent projektiran prostor glavnog trga s nizom javnih zgrada - crkvom Sv. Barbare (čija konstrukcija asocira na izvrnuti rudarski vagonet), općinom, hotelom, poštom, Domom Balilla, Casa del Fascio, radničkim domom, kinom. Veliko je gradilište 7. kolovoza 1936. posjetio i sam Mussolini, sišavši tom prilikom u rudnik, obukavši se za tu priliku u tradicionalno rudarsko odijelo.
LAE vs. načelnice Raše
Citirano pismo kćerke projektanta Raše bilo je neposredni povod udruzi Labin Art Express XXI da uputi Ministarstvu kulture službeni zahtjev za zaštitu naselja Raša i izdavanje Rješenja o preventivnoj zaštiti urbanističke cjeline Raše koja, kažu u LAE-u, nažalost još uvijek nema status kulturnog dobra.
Šira je javnost s tom akcijom poznata prošlog petka, kada je LAE u duljem priopćenju osporio izmjene i dopune Prostornog plana uređenja (PPU) Općine Raša koje su ljetos stupile na snagu, time i namjeravane građevinske zahvate na rekonstrukciji Sportskog centra "Braće Privrat".
Uz glavni prigovor da još uvijek nije izgrađena cjelovita konzervatorska studija za cijelu Rašu, LAE tvrdi da bi nadstrešnica planirane nove, uvećane tribine nogometnog stadiona kapaciteta 600 osoba zaklonila pogled na pročelje glavne zgrade rudnika, čime bi se promijenila vizura originalnog urbanističkog koncepta naselja. Tu bi vizuru i koncept, tvrdi LAE, narušilo i planirano premještanje autobusnog stajališta neposredno do stadiona, odnosno njegova planirana nadstrešnica. Protive se i natkrivanju bazena jer bi narušilo njegovo izvorno oblikovanje. Usput, od potonjeg je zahvata Općina Raša odustala nakon protivljenja konzervatora.
Navode LAE-a u našem je listu demantirala načelnica Raše Glorija Paliska Bolterstein, naglasivši da je prije svega ovoj općini stalo da Raša kao arhitektonski biser uđe u Registar kulturnih dobara RH, podsjetivši da je Općinsko vijeće Raše prije dvije godine donijelo odluku kojom štiti Rašu kao urbanističku cjelinu i kulturno dobro od lokalnog značaja te ograničava građevinske zahvate. Ona je pritom naglasila da su izrađena dva konzervatorska elaborata - za zgradu nekadašnje kinodvorane i za sportski kompleks "Braća Privrat" u Raši, te su dobivena pozitivna mišljenja nadležnog konzervatorskog tijela.
'Sva je Raša nastala u jednom dahu'
Rosana Nenadić, konzervatorica nadležna za Rašu jučer nam je prvo istaknula važnost Raše kao jedinstvenog primjera totalno planiranog grada.
- Sve je Raša nastala u jednom dahu, u jednom oblikovnom slogu, u 547 dana. Za razliku od slojevitih cjelina koje su nastajala stoljećima u organskom razvoju, kroz više stilova (antika, srednji vijek, renesansa, barok, historicizam, moderna), u Raši je jedan arhitektonski i graditeljski sloj. Stoga ovo mjesto zahtjeva specifičnu pažnju. Raša je u velikoj mjeri sačuvana, uz sitne degradacije, prvenstveno u stambenom dijelu. U krupnim mjerilima potpuno je očuvana, nema bitnih interpolacija, nema novih gradnji, nema izmještaja funkcija. Sve je kao što je bilo 1937. godine, kaže ona.
U Općini Raša, nastavlja, uporno se pozivaju na odluku Općinskog vijeća o proglašenju Raše spomenikom od lokalnog značaja, međutim, to nije dovoljno.
- Problem je što je Općina Raša koncem kolovoza donijela izmjene i dopune Prostornog plana uređenja, iz kojeg je izbacila obavezu izrade konzervatorske podloge za cijelu Rašu, iako smo mi konzervatori na tome insistirali od početka procesa izrade tih prostornoplanskih izmjena. Oni to nisu uvažili. To je ključni moment. Nakon njihova usvajanja, negativno smo se očitovali na te izmjene PPU-a jer je cjelovita konzervatorska podloga temeljni dokument za sve buduće intervencije u suvremenoj Raši, ističe Rosana Nenadić.
Podsjetili smo je da iz Općine naglašavaju da su izrađena dva konzervatorska elaborata, za sportski kompleks i kino.
- Da, oni su vrhunski napravljeni, oni su nepristrani dokumenti. No, tu treba naglasiti da su jedno konzervatorski elaborati, a drugo idejna rješenja. To nije dobar put jer se prvo treba napraviti konzervatorska podloga za cijelo mjesto. A ovdje ide naopako. Jako je važno reći da i taj konzervatorski elaborat za sportsku zonu priznaje svoju granice i da upućuje na nužnost izrade konzervativne podloge za cijelo naselje. Jer, ovo sada je hod po žici; to je napipavanje s neizvjesnim ishodom. Raša je integralno umjetničko djelo, i ako mu se ijedan segment promjeni, promijenila se i cjelina, ističe ona.
- Prvo su željeli natkriti bazen, pa smo dogovorili da se od toga odustane jer bi to bilo neprimjereno. Sada je najspornija tribina nogometnog stadiona, natkrivanje te tribine te natkrivanje budućeg autobusnog stajališta, ako ga uopće bude na novoj lokaciji u prostoru sportskog kompleksa, zaključila je konzervatorica Rosana Nenadić.
"Najspornije je što nije bilo natječaja"
Na pitanje zašto cijela Raša dosad nije registrirana kao kulturno dobro, pročelnica Konzervatorskog odjela u Puli Lorella Limoncin Toth kaže da je razlog u promjeni pravilnika o registraciji.
- Prije je registracija bila lakša, a danas treba popisati sve katastarske čestice. Treba ipak reći da je Općina Raša, točnije Općinsko vijeće Raše donijelo prije dvije godine akt o zaštiti Raše. Istina, to je od lokalnog značaja, ali su si dali truda, veli ona i nastavlja: "Neke smo projekte odbili, a za neke tražimo razradu i alternativne modele".
- Ništa se veliko u Raši neće moći dogoditi bez izrade cjelovite konzervativne podloge za cijelo mjesto. Stručnjaci moraju dati podlogu što će se moći graditi. Za sportski kompleks "Braće Privrat" je napravljeno nekoliko idejnih rješenja, vraćan je nekoliko puta ne bi li se izradio još bolji. Projekti se moraju raditi pažljivo, a s obzirom na važnost tog mjesta, a kad se rade tako velike intervencije, trebali bismo imati natječaj; pa ne bi bilo jedne nego možda 15 nadstrešnica, pa bi se neko tijelo odlučilo za najbolje rješenje. Najspornije je što nije bilo natječaja, i u tom se dijelu slažem s kritikama. Trebalo je imati mudrosti i ići tim putem, veli ona.
Dean Zahtila: "Sporna je projektantica"
Predsjednik Labin Art Expresa Dean Zahtila tvrdi da je ključno u ovoj priči to da je Općina Raša angažirala potpuno nestručnu osobu za idejno rješenje rekonstrukcije sportskog centra Braće Privat, ali i za projekt prenamjene gradske toplane u kulturno-turistički centar, još jedan kulturni centar u općini od 3.000 stanovnika, uz postojeću, potpuno neiskorištenu kino-dvoranu koja bi također trebala imati funkciju lokalnog društveno-kulturnog centra
- Angažirali su Sanju Cvjetko Jerković odnosno njezinu tvrtku Masa Projekt, koja nema apsolutno nikakvog iskustva ni referenci za rad, ne samo na sličnim, nego bilo kakvim ostvarenim arhitektonskim projektima. Nevjerojatno je da se načelnica, koja mi je jednom prilikom rekla kako je Konzervatorski odjel u Puli 'čak osam puta odbio izdati suglasnost na projekt SC Braće Privrat', nijednom nije upitala da li možda nakon osam neuspješnih pokušaja nešto nije u redu s projektantom, a ne s konzervatorima., kaže Zahtila. (Zoran ANGELESKI)