Otkriće slabe točke na vanjskoj ovojnici virusa HIV-a, kojom su se u časopisu Nature pohvalili južnoafrički znanstvenici, korak je bliže u pronalaženju cjepiva protiv ovog opakog virusa koji u svijetu svake godine odnese oko dva milijuna ljudskih života.
Članovi Južnoafričkog Vijeća za medicinska istraživanja, koji su radili na tom otkriću, ustvrdili su da bi ranjiva točka na ovojnici virusa HIV-a mogla biti pogodna meta za cjepivo. Osim toga, po prvi puta utvrdili su u kojem stupnju infekcije ta točka nastaje.
- Ovo je jedinstveno otkriće. Prvi puta uspjeli smo shvatiti kako organizam može stvoriti širokospektralna neutralizirajuća protutijela, ocijenio je voditelj istraživačkog tima, Salim Abdul Karim predsjednik Južnoafričkog Vijeća za medicinska istraživanja.
Tijekom istraživanja koje je obuhvatilo 79 pacijentica, znanstvenici su pronašli dvije žene čiji je virus imao slabu točku, s tim da to nije bio isti virus koji ih je inficirao, već mutacija koja se razvila nekoliko mjeseci kasnije. Jedna od dviju pacijentica ključnih u ovoj studiji preminula je od tuberkuloze povezane s AIDS-om, dok je druga na antivirusnoj terapiji.
Postoji mnogo sojeva virusa HIV-a, a još uvijek nije pronađeno jedinstveno antitijelo koje bi odgovaralo svima. Ipak, u posljednjih nekoliko godina više je timova znanstvenika izoliralo njih desetak koja bi mogla "pokriti" do 80 posto svih sojeva virusa HIV-a. Manje od 20 posto pacijenata prirodno razvije takva antitijela u krvi, čak i oni koji nisu ni pod kakvom terapijom.
Stručnjaci se nadaju da će im pronalazak slabe točke virusa HIV-a omogućiti kreiranje "koktela" s visokom dozom više različitih vrsta antitijela kojim bi liječili pacijente oboljele od AIDS-a, ili čak inducirati imunosustav pacijenta da sam proizvodi antitijela, što bi bio put prema pronalasku cjepiva za HIV.
Iako stručnjaci za HIV hvale novo otkriće, put do cjepiva bit će još dugačak, smatra Josip Begovac, voditelj Referentnog centra za HIV/AIDS pri Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
- Ovo otkriće tek otvara mogućnost da se razvije cjepivo na temelju stvaranja zaštitnih protutijela. Međutim, već je sada poznato da pojedine osobe nemaju soj HIV-a s navedenom strukturom tako da bi u najboljem slučaju potencijalno novo cjepivo bila samo djelomice djelotvorno. Za razvoj djelotvornog cjepiva biti će potrebno naći dodatne "slabe točke" virusa, kaže Begovac.
Virusom HIV-a u svijetu je zaraženo 33 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj, koja se smatra zemljom niskog rizika, godišnje se ovim virusom inficira oko 50 osoba. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ/Novi list)