Rakovac je jedan od najvećih hrvatskih postmodernista

S predstavljanja "Izabranih djela" Milana Rakovca
S predstavljanja "Izabranih djela" Milana Rakovca

Pretposljednji dan Sajma knjige, odnosno pretposljednja večer, bila je u znaku predstavljanja "Izabranih djela" Milana Rakovca. Pred iznimno brojnom publikom, na dan kada ovaj poznati književnik i intelektualac slavi svoj rođendan, predstavljena su četiri toma njegovih sabranih djela, oko 1.800 stranica, u izdanju V.B.Z.-a, a o čemu su govorili Igor Mandić, Ervin Hladnik Miharčič, Drago Glamuzina, Irena Španić i Milorad Stojević.

Kako je rekao Drago Glamuzina, ova je knjiga na sam dan predstavljanja stigla iz tiskare, i iznimno su ponosni na to da je ovogodišnju, inače vrlo uspješnu godinu V.B.Z.-a privela kraju tako važna stvar, vrijedna djela ovoga autora.

- Rakovac je najvažniji pisac ove regije i šire zadnjih 50 godina, ako nije oksimoron, rekao bih da je to avangardni klasik, i priznajem da sam imao grop u želucu do posljednjeg trenutka, kada sam čekao da knjige izađu iz tiska. Jutros su objavljene i odmah navečer stigle do Sajma, tako da je Rakovac te knjige vidio svega nekoliko trenutaka prije promocije, naglasio je Glamuzina.

Urednica ovih djela Irena Španić naglasila je da cjelokupno stvaralaštvo Milana Rakovca broji više od 20 tisuća kartica, te da je trebalo odabrati što objaviti i sve to ukomponirati, oko 1.800 stranica, u četiri knjige.

Prva knjiga obuhvaća izabrane pjesme, izbor poezije iz četiri knjige pjesama na čakavskome dijalektu ("Sik", "Priko Učke", "Cha for kids" i "Besida priletuća"), a tu su i kratke priče i pripovijesti. Drugi je tom u znaku dva ključna djela s tematikom iz Drugog svjetskog rata i ranog poraća, a to su knjige i romani: "Riva i druži" i "Sliparija", dok je treći tom u znaku knjiga i romana "Snovid" i "La Triestina". Četvrti je tom u znaku djela "Lucidar kvarnerski otočni", biografija i putopisa.

Milorad Stojević naglasio je da ne voli tu regionalnu podjelu autora, jer Rakovac uvelike prelazi regionalne okvire.

- Volio bih da se njegovo ime ne poveže s regijom, nego s formom, on je jedan od najvećih hrvatskih postmodernista, naglasio je.

Ervin Hladnik Miharčič također se osvrnuo na važnost Rakovčeva stvaralačkog opusa, naglasio je da njegova djela nisu uvijek jednostavna za čitanje, ali da je to pravi majstor pisanja u svakom smislu, da je to veliki pisac.

Igor Mandić na svoj specifičan, osebujan način govorio je o tome kako se s teškom mukom probijao kroz Rakovčev tekst, ali to je činio s velikim užitkom i zadovoljstvom. I on je naglasio da Rakovca nije lako čitati, te kako se, premda je i sam dijelom Puležan, zamislio nekoliko sekundi prije negoli je dešifrirao što je to "Riva i druži".

- Veliki James Joyce je primjer za ono što radi Rakovac. Tko čita Joycea? Malo tko. Tko razumije Joycea? Malo tko. Isto je tako i s Rakovcem, koji donosi joyceovski obrat u hrvatskoj prozi, on je apsolutni predstavnik jednoga stila, svoga stila, neponovljivog, naglasio je vrlo nadahnuti Mandić koji se ukratko sjetio svojih suradnji i druženja s Rakovcem.

Također, naglasio je da prije "Riva i druži" nije bilo kapitalnijeg djela, onda je to djelo postavilo čvrsti temelj, a ostale su knjige bile kao katovi koji se grade nad tim temeljima.

Milan Rakovac je bio silno uzbuđen, te vrlo je nadahnuto pročitao nekoliko ulomaka iz knjige, zahvaljujući se od srca svim govornicima, kao i svima onima koji su uložili puno truda, vremena i znanja da ta "Izabrana djela" ugledaju svjetlo dana. Naglasio je da je uzbuđen, radostan što su tu njegovi prijatelji iz Pule, Zagreba i Beograda, pohvalio je trud i angažman Jelene Lužine u tome, županijskog pročelnika za kulturu Vladimira Torbice, kao i daktilografkinju, Hrvaticu iz Novog Sada koja je veliki dio toga materijala morala pretipkati, budući da je nastao prije kompjuterske ere.

Rekao je da smatra da tu nema više od dva posto tipfelera, te naglasio je kako je jednom bila vrlo važna uloga lektora, korektora, revizora, i da se nada da će to opet biti tako.

Kao i svaki dobar rođendan, niti ovaj nije mogao proći bez torte koju je ekipa sajma pripremila kao iznenađenje. (V. BEGIĆ; Snimio N. LAZAREVIĆ)

CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD PONEDJELJKA.


Podijeli: Facebook Twiter