U prvoj polovici ove godine stanice za otkup zlata bile su čak 99 puta meta razbojnika, što je više nego dvostruko u odnosu na cijelu prošlu godinu. Prema evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), policija je do 1. srpnja zabilježila 99 oružanih pljački objekata u kojima se otkupljuje zlato i srebro. U cijeloj prošloj godini zabilježene su 42 takve pljačke.
Otkrio je to ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić u odgovoru na zastupničko pitanje Ruže Tomašić, napomenuvši da je takav oblik kriminala prisutan i u drugim zemljama "što se može povezati s visokom cijenom zlata na tržištu".
"Povećanom broju razbojništva u otkupnim stanicama zlata pridonosi i loše ili gotovo nikakvo ulaganje u samozaštitu budući da navedeni subjekti ne podliježu Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednosti", istaknuo je ministar. Naime, u vrijeme kada je taj zakon donesen, otkupne stanice nisu postojale, a ni zlatarnice nisu bile baš česta meta napada. Zato nisu bile obuhvaćene zakonom koji se, pak, odnosi na banke, štedionice, mjenjačnice, kladionice i slične ustanove. Međutim, to bi se uskoro trebalo promijeniti.
U MUP-u je, prema ministrovom odgovoru, prepoznat trend povećanja broja razbojništava u zlatarnicama i otkupnim stanicama zlata i srebra. Zato su još u travnju osnovali radnu skupinu koja treba predložiti poboljšanje zakona u pogledu zaštite novčarskih ustanova. Izmjenom postojećeg zakona "bile bi obuhvaćene i zlatarnice te otkupne stanice zlata", navodi Ostojić. To znači da će uskoro i ti objekti morati biti pod nekom vrstom zaštite, primjerice, da na njima budu postavljene nadzorne kamere ili da imaju neprobojna stakla na pultu i slično.
Ružu Tomašić zanimalo je i na koji se način kontroliraju otkupljivači zlata "jer postoje indicije da ukradeno zlato završava kod njih". Ostojić je potvrdio da je policija otkrila i slučajeve u kojima je otuđeno zlato preprodavano u drugim otkupnim stanicama te da zato rade na prevenciji i "detektiranju sumnjivih transakcija". (Irena FRLAN/Novi list)