Cijena božićnog svečanog ručka, odnosno blagdanske hrane u kojoj ćemo uživati na Badnjak i Božić, odnosno na blagdan Sv. Stjepana, te na staru i novu godinu i ove je godine bila predmet istraživanja što su ga proveli Nezavisni hrvatski sindikati. Uzimajući u obzir regionalne razlike i tradiciju, sindikalci su izračunali da će najpovoljnija košarica – u kojoj nema purice i bakalara (zamijenjena je pilićem i sardelama) stajati oko 530 kuna, dok će raskošnija blagdanska hrana, koja uključuje puricu, kolače, bakalar i sva tradicionalna jela i pića, zapadati čak 1.956 kuna. Izračunat je i prosjek, skromna prehrambena košarica od 802 kune, u kojoj umjesto mnogih tradicionalnih jela dobivamo jeftiniju zamjensku prehranu.
U tom sindikatu ističu kako u računicu svakako treba uzeti da će brojni građani zamijeniti bakalar ili zubatac s oslićem ili lokardom, dok će umjesto purice i odojka na stol "stići" kokoš i svinjska vratina. Umjesto kulena i šunke, za trpezom će se naći jeftiniji suhomesnatih proizvodi, dok će orehnjača biti skromnije nadjevena. U izračunu košarica, u Nezavisnim hrvatskim sindikatima uzeli su u obzir i normative, pa tako jeftinija košarica očekivano sadrži i manje kolača. Troškovi su određeni na osnovu cijena u trgovačkim lancima, te na tržnicama. U obzir nisu uzeti troškovi kupnje božićne jelke, ukrasa, pirotehnike i slično, kao ni pokloni. U košarici, naravno, nema ni troškova putovanja ili organiziranih dočeka nove godine.
Temeljem dostupnih podataka i analiza Nezavisni hrvatski sindikati predviđaju kako će potrošnja u prosincu ove godine iznositi između 11,5 i 11,6 milijardi kuna, što je vrlo blizu prognozi koju je prije nekog vremena dala i Hrvatska gospodarska komora. To je za oko pola milijarde kuna više nego u prosincu 2014. godine, kada je potrošeno malo više od 11 milijardi kuna. Povećana potrošnja dolazi iz povećanja neoporezivog dijela plaće i isplate božićnice umirovljenicima, a može se odrediti i iz dostupnih podataka o božićnicama, darovima za djecu i darovima u naravi.
"Za veću potrošnju i za povećanje potrošačkog optimizma nužno je povećanje društvenog optimizma. Pa iako se povećanje društvenog optimizma očekuje uoči i poslije izbora na nacionalnoj razini, to je ovoga puta izostalo zbog poznatih poslije izbornih događanja vezanih uz formiranja vlasti i neizvjesnost što će nova vlast činiti u narednom razdoblju," napominje Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Sever smatra kako su nam neodlučni političari na neki način "ukrali Božić", ali i smanjili prigodnu potrošnju.
"Da su okolnosti bile drukčije to bi sigurno, temeljem očekivanja od nove vlasti, ipak rezultiralo povećanjem društvenog, a time i potrošačkog optimizma i povećanom potrošnjom. Ovako čak i poslodavci s dužnim oprezom planiraju svoje djelovanje za narednu godinu jer ni oni ne znaju što ih može zadesiti od nove vlasti," objašnjava Sever.
U toj sindikalnoj središnjici podsjećaju i da je krajem listopada u Hrvatskoj bilo 323 tisuće blokiranih građana zbog duga od 35,8 milijardi kuna, da osamdeset tisuća radnika prima minimalnu plaću, dok njih tridesetak tisuća radi bez plaće. Prosječnoj obitelji, prema tim podacima, na kraju mjeseca nedostaje četvrtina primanja da plate račune i troškove prehrane. (D. GRAKALIĆ)