Radnici u trgovini godišnje 30 dana odrade besplatno

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Radnici u trgovini na malo godišnje odrade najmanje 16,3 milijuna radnih sati koje im poslodavac ne plati. Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske, svaki trgovac godišnje poslodavcu pokloni jednu mjesečnu satnicu na ime neplaćenih prekovremenih sati. Trgovine s hranom, primjerice, vrata kupcima uglavnom otvaraju u sedam sati ujutro. To ne znači da radnici koji u njima rade minutu-dvije ranije ulete na radno mjesto. Dolaze i po sat vremena ranije. Ni s posla ne odlaze netom nakon što se za kupce zaključaju ulazna vrata. U dućanima ostaju kako bi ih pospremili, odnosno pripremili za novi radni dan. Sve se to ubraja u neplaćene radne sate trgovaca, baš kao i inventure.

- Prodavači koji ostaju na svojim radnim mjestima obavljaju sve više poslova, tajni kupci ih neprekidno obilaze i ocjenjuju… Dnevni odmori su često neostvarivi, godišnji za poslodavce predugi, bolovanja za radnike dodatni luksuz - naglašava Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske objašnjavajući da fiskalizacija nije pomogla u rješavanju prekovremenog rada i praćenja radnog vremena. Radnici poslije rada na blagajni rade poslove druge vrste i opet odrađuju neevidentirani prekovremeni rad.

Sindikat upozorava da je tako nastala nova kategorija "dobrovoljnog prekovremenog rada" koji je nezakonit i nedopustiv. Sindikat je izračunao da svaki radnik u trgovini poslodavcu pokloni prosječno 174 sata rada svake godine, odnosno jedan mjesec svog rada. Kako je u maloprodaji zaposleno oko 94 tisuće radnika, ispada da trgovci i trgovkinje poslodavcima poklone ukupno više od 16,3 milijuna radnih sati.

- Sve više zaposlenih u trgovini radi za minimalnu plaću, bez ikakvih drugih prava. U trgovačkim društvima gdje nema kolektivnog ugovora, poslodavci jednostrano smanjuju ili ukidaju stimulativni dio plaće, smanjuju plaće i ukupni prihod do 30 posto, smanjuju naknadu troška prijevoza, ne isplaćuju jubilarne nagrade i ostala materijalna prava, solidarne pomoći i prigodne nagrade - ističe Štulić i naglašava da pritom trgovine rade sve duže, s istim, ili manjim brojem zaposlenih. (Piše Gabrijela GALIĆ/NL)


Podijeli: Facebook Twiter