Ugovori o radu na određeno vrijeme, definicija plaće, kao i izmjene propisa kad je riječ o pravu na razmjerno korištenje godišnjeg odmora te prekovremeni rad moguće neće biti predmet aktualnog usuglašavanja Zakona o radu (ZOR), iako se i ta područja nalaze u prijedlogu izmjena postojećeg zakonodavstva.
I sindikati i poslodavci dio tih pitanja, iz različitih pobuda, ostavili bi za drugu, sveobuhvatniju fazu izmjena radnog zakonodavstva kada će se na stolu naći sva interesna pitanja.
Pitanja o kojima bi partneri mogli postići dogovor u prvoj fazi izmjena su europska radnička vijeća te izmjene odredbi kojima se regulira rad agencija za privremeno zapošljavanje. No, koje će dijelove zakona sada zahvatiti i hoće li neko od neželjenih područja biti obuhvaćeno vjerojatno će biti jasnije početkom tjedna, nakon sastanka svih triju strana - poslodavaca, sindikata i resornog ministarstva rada.
U rješenjima koje je predložilo ministarstvo posebno je problematična nova regulacija ugovora na određeno vrijeme. Naime, iz prijedloga izmjene članka kojim se i dalje naglašava iznimnost sklapanja ugovora na određeno vrijeme (iako se razlozi za njegovo sklapanje više ne navode), proizlazi da bi takav ugovor u budućnosti mogao trajati "do vječnosti". Po predloženom rješenju poslodavac s istim radnikom može sklopiti "dva ili više uzastopnih ugovora na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog, koji je poslodavac prilikom sklapanja ugovora o radu dužan pismenim putem obrazložiti radniku".
Ukupno trajanje dva ili više uzastopnih ugovora ne može biti neprekinuto duže od tri godine. Važeće rješenje, pak, govori o jednom ili više uzastopnih ugovora o radu. I to je, iako je riječ o rješenju koje sindikatima nikada nije "leglo", puno povoljnije od novog prijedloga. Što je s prvim ugovorom na određeno vrijeme koji će poslodavac sklopiti s radnikom? Njega u novom zakonskom rješenju uopće nema, iz čega proizlazi da ga poslodavac s radnikom može sklopiti na nekoliko mjeseci, godinu, tri, 10 ili više.
Rad na određeno vrijeme poslodavcima je jeftiniji; primjerice, radniku ne trebaju isplatiti otpremninu. Za samog radnika to je nesigurniji oblik rada, a i takav se radnik teško može zadužiti za kupnju stana.
Niti jedno dosadašnje otvaranje ZOR-a nije dalo definiciju plaće. A kako predlaže resorno ministarstvo, pod plaćom će se ubuduće smatrati "novčani i svaki drugi primitak propisan posebnim propisom o doprinosima, osim primitaka koji nisu oporezivi prema propisu o porezu na dohodak, a koji je poslodavac isplatio ili bio dužan isplatiti radniku na temelju rada po osnovi radnog odnosa". Predložena definicija vjerojatno će doživjeti promjene, odnosno dodatna objašnjenja s obzirom da bi se formulacija "svaki drugi primitak" mogla iščitati i kao mogućnost isplate u naravi.
Ograničenje tjednog prekovremenog rada najviše do osam sati i dalje ostaje, no ubuduće ono ne bi trebalo biti regulirano na mjesečnoj već samo na godišnjoj razini. U godini dana tako radnik ne smije raditi prekovremeno dulje od 180 sati, kako je i sadašnjim zakonom regulirano. (G. GALIĆ/NL)