Vijesti televizijskih kuca diljem Europe proteklih su dana prepune prijedloga Europske komisije kako smanjiti milijarde eura dugova prezaduženih mediteranskih zemalja. Ono što ocito sve intrigira i pogada je prijedlog da se ubuduce smanje izdaci za penzije tako da se radnici što kasnije umirove.
Talijani su prekjucer izvijestili da se od njih traži da produže radni vijek zaposlenica u javnom sektoru na 65 godina. Istog dana iz Bruxellesa je stigao prijedlog da gradani Europske unije ubuduce rade do 70. godine života ili, kao alternativa, da im se smanje place na racun povecanih doprinosa.
Posljednji put su 2005. godine clanice Europske unije odlucile podignuti dobnu granicu za odlazak u mirovinu. Tada su zacrtale da ce do 2020. u svim zemljama clanicama radnici biti umirovljeni tek nakon navršene 65. godine. Sada prosjecna Europljanka radi do 62,5 godina, a Europljanin do 63,5.
S pozicije Hrvatske najavljeno produženje staža do 70. godine znacilo bi znatno produljenje radnog vijeka s obzirom na to da su mnogi gradani umirovljeni prije 60.
Aktualna dužnicka kriza nije jedini razlog koji je doveo do potrebe produljenja radnog vijeka. U Europskoj komisiji su izracunali da je 1950. godine za mirovinu jednog penzionera cak sedam radnika uplacivalo doprinose iz svojih placa. Prema sadašnjim izracunima do 2050. godine taj ce omjer pasti na svega 1,3 zaposlena po jednom umirovljeniku.
To je razina za koju Europa smatra da je neodrživa jer ce se tada, prema njihovim izracunima, produžiti prosjecni radni vijek za punih sedam godina.
No, najavljeni odnos od 1,3 radnika na jednog umirovljenika u mnogim zemljama nije tako daleka buducnost. Neke zemlje su vec sada dostigle tu brojku, a medu njima svakako prednjace mediteranske zemlje, Hrvatska takoder s obzirom na to da za penziju jednog umirovljenima radi 1,26 radnika.
Dakle, problem nije samo aktualna gospodarska kriza, vec trend sve manjeg broja rodenih, ali produženja životnog vijeka umirovljenika. Prema Eurostatu, broj starijih od 65 godina sada iznosi 26 posto populacije, a 2050. godine njihov ce se broj povecati na 53,5 posto.