Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Istarske županije i Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva održali su radionicu "Ravnopravne, a ne diskriminirane u medijima" namijenjenu za novinare i novinarke, lektore i lektorice te urednike i urednice.
- Iako je napravljen značajan korak naprijed u odnosu na prije 20 godina, u medijima se i dalje često o ženama govori kao o "ljepšem", "slabijem" ili "nježnijem" spolu čime se ruši njena kompetencija i sposobnost, odnosno na djelu je diskriminacija.
I dalje se izbjegava pisanje ženskih izvedenica imenica primjerice titule i nazivi zanimanja poput doktorica, pedagoginja i slično ostavljaju se u muškom rodu, istaknula je voditeljica radionice Branka Žužić, članica Povjerenstva i dugogodišnja novinarka Slobodne Dalmacije.
Upravo se zato nametnula potreba organiziranja radionice jer se u medijima često mogu pročitati, odnosno čuti prilozi, u kojima prevladava neravnopravan, često diskriminacijski pristup prema ženi iako hrvatski zakoni pa i direktive Europske unije, zajednice kojoj ćemo uskoro pristupiti, to strogo zabranjuju.
Analiza središnjih informativnih televizija HTV-a, Nove TV i RTL iz 2008. godine koja je ponovljena i lani pokazuje da državna televizija nije ispunila svoju zakonom propisanu zadaću o ravnopravnoj zastupljenosti žena te su žene u toj emisiji bile glavnim aktericama u mizernih 16, odnosno 16,5 posto priloga. Komercijalne TV su također daleko od ravnopravnosti premda je postotak zastupljenosti žena gotovo dvostruko veći nego u Dnevniku HTV-a i kreće se do 30 posto.
- Ovi su podaci dokaz nedopustive marginalizacije žena, ali i odsutnosti svijesti urednika/ca, novinara/ki da su žene relevantan izvor informacija. Kad su i prisutne žene su u pravilu žrtve nasilja ili su u medijima zato što su lijepe, dakle, kao objekti, a ne kao ravnopravni subjekti, napominje Žužić.
Tijekom radionice podijeljen je tekst u kojem su trebalo prepoznati i ispraviti rodno neosjetljiv jezik, izbjeći stereotipe i predrasude na štetu žena. Voditeljice i novinarke, posebno one s televizija, dobile su praktična uputstva o profesionalnom dress codu i izgledu pred kamerama jer, napominje Žužić, nošenje provokativne, upadljive odjeće i nakita odvlači pažnju gledatelja s onog bitnog.
Iako je radionica pružila pregršt korisnih informacija, odazvalo se svega nekoliko novinarki i niti jedan novinar te su izostali i glavni urednici koji bi kao najodgovorniji trebali voditi računa o ravnopravnosti i pravilnom korištenju rodno osviještenog jezika u medijima, a što često ne čine. (M. JERIN; snimio M. ANGELINI)