Kako podići kvalitetu usluge u ugostiteljskim objektima, prezentirati i koristiti lokalne proizvode u gastronomiji, poučili su buzetske ugostitelje i turističke djelatnike gosti predavači Robert Ripli i Zoran Šimunić iz Gastronomada, udruge koja radi na edukacijama i unapređenju jela i vina. Dvodnevnu edukaciju i gastroradionicu organizirao je Grad Buzet u sklopu projekta Adriatic Health and Vitality Network koji se sufinancira iz programa IPA Adriatic, a za sve je sudionike bila besplatna.
Istra je prepoznatljiva po kvalitetnim vinima, maslinovom ulju, dobroj domaćoj hrani, Buzeština također, no cilj je istaknuti specifične motive koji bi gostima mogli biti zanimljiviji i motivirati ih da se odluče upravio za dolazak na buzetsko područje. Primjerice, povezati gastro ponudu s pričom o starim mlinovima uz rijeku Mirnu, brašnu i svemu što ta povijesna činjenica može donijeti u gastronomiji.
- Predložili smo da se ugostitelji malo više bave razmišljanjem o proizvodnji vlastitog kruha, peciva, tijesta koji bi mogli biti pripremljeni od domaćeg brašna i spojeni s povijesnom činjenicom da su uz rijeku Mirnu nekada radili mlinovi, rekao je Ripli.
Gastronomadi kažu da ponudu treba proširiti i na palentu koja nije toliko prisutna u ugostiteljstvu i spojiti je sa začinskim biljem jer Buzeština ima, rekao je Ripli, više od dvjesto začinskih i ljekovitih trava. Marketinški je prijedlog i korištenje glagoljice koja je poznata u okviru kulturnog turizma, ali nedovoljno prisutna u širem kontekstu. U konobama se mogu, primjerice, nuditi meni karte na glagoljici ili održati male radionice gdje bi goste s djecom animirali da nauče napisati ime jela na glagoljici, ili im na odlasku pokloniti glagoljaški abecedarij da glagoljica i na taj način postane sastavni dio prezentacije u ugostiteljstvu. - Znanje, informacija, kreativnost i marketing u gastronomiji danas znače pola posla.
- Gost nije došao samo pojesti pjat, ma koliko on kvalitetan bio, već imati jednu vrijednost, nešto naučiti, uživati u gastronomsko-kulturnom doživljaj mikroregije, ističe Ripli. (G. ČALIĆ ŠVERKO)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU.