Izbore možemo ocekivati ujesen, kaže najiskusniji istarski politicar dr. Furio Radin, saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine i clan vladajuce koalicije. Radin, naime, smatra da se pregovori s EU-om nece okoncati prije listopada, te da se referendum o ulasku nece moci prirediti prije iduceg proljeca.
- Ima li talijanska manjina probleme s popisom stanovništva?
- Na pocetku je bilo problema jer anketari nisu imali ogledni upitnik na talijanskom. Riješili smo ih tako što smo intervenirali kod ravnatelja Državnog zavoda za statistiku dr. Ivana Kovaca, nakon pritužbi gradana, a kod kojeg smo naišli na spremnost za suradnju, i sada svi anketari imaju sa sobom sve što je potrebno da bi intervjuirali pripadnike talijanske manjine. Ima, naravno, i drugih pritužbi, primjerice, da anketari nacionalnost upisuju automatski, naravno hrvatsku, ili da pišu obicnom olovkom, i ovdje apeliram na savjest gradana, jer anketara ima dobrih, manje dobrih i loših.
Za pripremu Talijana za popis stanovništva uložili smo dosta snage i novca. Osim apela putem medija, nazvali smo 12 tisuca naših clanova, a Talijanska unija poslala je 34 tisuce pisama, koliko imamo upisanih. Zapravo, nikad nismo bili tako aktivni kao ovaj put, a razlog je da smo vrlo stara populacija kojoj prijeti asimilacija, ako ne zbog drugog, onda iz demografskih razloga.
U IZBORNOJ GODINI NE MIJENJA SE ZAKON
- Kako komentirate prijedlog izmjena izbornih jedinica?
- Smatram da u izbornog godini ne bi trebalo dirati izborna pravila. To se tice izbornih jedinica, kao i izbornog zakona. Znamo da se Ustavni sud sprema upravo intervenirati na odredbe izbornog zakona koje se ticu izbora zastupnika nacionalnih manjina. Ako se to dogodi, naci cemo se u blokadi sustava jer novi zakon nece vrijediti, stari je protuustavan, ako ne zbog drugog, onda radi dijaspore, donositi novi zakon u izbornoj godini je nemoguce, a nadam se da cak ni kod nas nije moguce koristiti pola starog i pola novog zakona, mada nikad ne reci nikad kad se radi o nama...
- Na istarskoj sceni atraktivnu ulogu pokušava odigrati Ladonja. Smatrate li ih konkurencijom?
- Ladonja je udruga koja je postala stranka i koja ce se natjecati na izborima kao i mnogo drugih stranaka. Nisam primijetio da se Ladonja posebno bavi manjinskim pitanjima, što bi bio preduvjet da nam postaje konkurencijom. Ima Talijana koji su clanovi Ladonje, a neki ce i glasati za tu stranku, koliko - vidjet cemo. Nemam nikakvih predrasuda prema toj stranci, za nas je to samo još jedna politicka organizacija koja se mora dokazati na državnim izborima.
STRANKE U OZBILJNOJ KRIZI
- Najnovija istraživanja pokazuju da 58 posto glasaca ne zna za koga glasati ili ne želi na izbore. Što to znaci za politicku klasu, da su radili uzalud?
- To znaci da su politicke stranke u dubokoj krizi, i da su ljudi skeptici prema Vladi i prema alternativama toj Vladi. Takvo je stanje iznimno opasno jer može proizvesti nedemokratska rješenja, i to na samom pragu Europske unije.
Ako ne zbog drugog, clanstvo u Europskoj uniji bit ce garancija demokracije u Hrvatskoj, ali bih podsjetio da smo još izvan nje, i da ce to stanje trajati ne do listopada, kada cemo najvjerojatnije završiti pregovore, vec do ožujka ili travnja iduce godine, kada cemo se, po svemu sudeci, izjasniti na referendumu, a formalno i do ratifikacija svih ostalih parlamenata, što bi moglo trajati do kraja 2012. godine.
S druge strane, u Schengen cemo uci tek za nekoliko godina, a u eurozonu još kasnije. Sve do tada bilo bi pogrešno smatrati da smo prava europska zemlja.
- Mediji su objavili da se zalažete za izbore u ranu jesen. Je li to tocno? Trebaju li biti što prije ako se ustanovi da je ulazak u EU sve dalje?
- Ja bih bio najzadovoljniji da se izbori održe bukvalno sutra, da prestane ova agonija. Smatram, s druge strane, da postoji 90 posto vjerojatnosti da se pregovori završe u listopadu, a tek 10 posto da se to desi u lipnju. Uzmimo, zato, kao sigurnije da ce se završiti u ranu jesen: odmah nakon toga treba ici na izbore. Po meni, izbori su moguci izmedu 19. listopada i 20. studenog, i to je dobro jer ce znaciti da smo zemlja ako ne dobre, onda barem stabilne politike. A od politicke stabilnosti, u ekonomiji, ovisi mnogo toga...
- Govorili ste na Stanciji Bembo, na 67. godišnjici formiranja talijanskog partizanskog bataljuna "Pino Budicin", što je iznenadilo dio istarske javnosti.
- Da, nakon nekoliko godina zaledenih odnosa sa Savezom antifašista Istre zbog mog prijedloga da se obilježi jedna istarska fojba kao mjesto stradanja nedužnih, kojih ima u svakom ratu na svim stranama, posljednje tri godine našli smo opet zajednicki jezik, što je dobro. Talijanska unija ima antifašizam u svojim temeljima, fašizam je najvece zlo XX. stoljeca, i tu nema mogucnosti revizije. S druge srane, trebamo poštivati sve žrtve, koje su nevine po definiciji, i dopustiti svakome da oplakuje svoje mrtve. To sam rekao u Stanciji Bembo, i dobio aplauz, što je takoder dobro.
SMETNJE U TV SIGNALU - LEGALNE
- Ima li naznaka s talijanske strane da ce se skoro riješiti problem s prijemom TV signala?
- U Italiji je netko koristeci situaciju dodijelio frekvencije koje su bile doznacene Hrvatskoj, jednostavnim jezikom receno - talijanski parlament još nije ratificirao konvenciju na osnovi koje se takve frekvencije dodjeljuju. To znaci da onaj koji danas koristi te frekvencije u Italiji, to radi nelegitimno, ali do ratifikacije u parlamentu, ne nužno i nelegalno, što vezuje ruke onima koji žele tu situaciju riješiti, kao što pokazuje i gašenje barem jedne televizijske postaje.
Zato smatram da ce to stanje na žalost trajati još jedno vrijeme, barem do ratifikacije konvencije, ako ne i duže, i da ce, kao i uvijek, platiti ljudi koji žele samo gledati televiziju koju su platili, ili na koju imaju pravo, jer ih je država, ciji su porezni obveznici, dobila! Sve to jer je neki lukavac, koristeci situaciju, dodijelio ono što mu nije pripadalo, kaže Radin.