Nastavlja se depopulacijski proces u Hrvatskoj na koji već niz godina upozoravaju demografi: lani je rođeno 39.596, a umrlo 52.427 osoba, iz čega proizlazi da je prirodni prirast i dalje negativan. U Hrvatskoj je broj stanovnika smanjen za 12.831, pokazali su prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovnika. Usporedbe radi, 2013. živorođenih je bio 39.939, a umrlih 50.386, pa je prirodni prirast bio u minusu od 10.447. Dakle, u samo godinu dana broj "izumrlih" povećan je za 2.384.
Najmanje djece ikad
Gotovo 13 tisuća stanovnika manje brojka je koja odgovara veličini jednog gradića, stoga ne čude upozorenja stručnjaka da, ukoliko se nešto ne učini, Hrvatima prijeti izumiranje. Depopulaciji svakako ne pogoduje kriza ni političko-klijentelistički sustav u Hrvatskoj zbog čega velik broj mladih, mahom visokoobrazovanih, odlazi na rad u inozemstvo, odakle se više neće vratiti.
Zabrinjavajuća je i činjenica što broj rođenih opada iz godine u godinu, pa je tako od 2011. do 2014. rođeno 1.628 djece manje, dok je u istom razdoblju 1.408 više umrlih.
Lani je rođeno najmanje djece od 1780. godine otkad se može pratiti broj rođenih u Hrvatskoj, napominje prof. dr. sc. Anđelko Akrap, demograf i sveučilišni profesor. Međutim, to se i očekivalo s obzirom na demografske trendove, budući da je od 1991. do danas u Hrvatskoj više umrlih nego rođenih za oko 195.000, to su Split i okolica, veli on.
- Ovi podaci svake godine, blago rečeno, izazovu zgražanje, pa se onda sve zaboravi, i tako to traje u kontinuitetu od 1991. godine. Istarska županija ima vrlo lošu demografsku sliku i u dugoročnim projekcijama ulazi u skupinu županija s vrlo lošom demografskom slikom. Radikalno se smanjuje broj ljudi u radnoj dobi, broj mladih, to su sve vrlo loše brojke. Istra od 1993. bilježi neprekinuto prirodno smanjenje. Ako bi se nastavili ovi trendovi, Istarska bi županija do 2051. imala za oko 23 posto manje stanovnika, oko 18 posto manje mladog stanovništva do 14 god, 29 posto manje stanovnika u radnoj dobi (15 do 64), ali bi imala 51 posto više starijeg stanovništva (od 65 godina), upozorava Akrap. Na pitanje što država čini da stanje promijeni, veli da sve polazi od lokalne zajednice, odakle bi trebala krenuti populacijska politika.
- Potrebno je stvoriti uvjete da mladi ostanu u zajednici, da se ne priječi ulazak u brak ili imanje djece, odnosno riješiti problem egzistencije. Tu je stambena problematika, nezaposlenost, broj jaslica, vrtića. Onima koji podižu djecu potrebno je osigurati zapošljavanje i uvjete za podizanje djece. Zemlje poput Francuske koje imaju najveću zaposlenost žena imaju najbolju demografsku sliku zato što su te žene pozitivno diskriminirane, prilagođeno im je radno vrijeme, ne rade subotom i nedjeljom…, nabraja Akrap. Procjene o tome da je u posljednjih desetak godine iz Hrvatske emigriralo oko sto tisuća ljudi nije potvrdio budući da ne postoje precizne brojke. No, ako Nijemci kažu da je u Njemačkoj 50.000 Hrvata, migracije su silne, kaže profesor.
Vodnjan na nuli
DZS još nije obznanio podatke o prirodnom kretanju stanovništva u prošloj godini za pojedine županije, no u statistici za 2013. vidljivo je da je prirodni prirast na razini Istarske županije, kao i u većini istarskih gradova, negativan. Tako je u Istri rođeno 1.801 dijete, a istodobno je bilo 2.167 umrlih, dakle, broj stanovnika smanjen je za 366. U Puli je, primjerice, rođeno 454, a umrlo 595 osoba, prirodni prirast je minus 141, a vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) 76,3. Pozitivan prirodni prirast te godine bilježe Buje, Buzet, i Poreč, dok se broj stanovnika smanjio u Labinu, Pazinu, Puli, Rovinju i Umagu. Zanimljivo je da je u Vodnjanu prirodni prirast nula jer je rođeno 55 djece, a isto toliko ljudi je umrlo. Pozitivan prirast bilježi tek šest istarskih općina.
Prema DZS-u, stopa prirodnog prirasta u 2013. u Hrvatskoj je bila negativna i iznosila je -2,5 posto. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks koji je iznosio 79,3. Iste je godine u svim županijama i Zagrebu prirodni prirast bio negativan. Najveći minus zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj županiji ( - 1.116) uz vitalni indeks od 54,5.
Razvrgnuta trećina brakova
I obiteljska zajednica se raspada: lani je, prema prvim podacima DZS-a, sklopljeno 19.329 brakova, a razvrgnuta čak trećina (6.546).
U 2013. sklopljeno ih je 19.169, a razvrgnuto 5.992 pravomoćno razvedena braka. Dakle, u samo godinu dana broj rastava povećan je za 554, no istovremeno je i 160 više sklopljenih brakova. Stopa razvedenih brakova (broj razvedenih brakova na tisuću stanovnika) u 2013. iznosila je 1,4. Broj razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih u 2013. iznosio je 312,6. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)