Radi se na području između dva mauzoleja

Furio Radin (N. LAZAREVIĆ)
Furio Radin (N. LAZAREVIĆ)

Ovih su dana nastavljeni istraživački radovi na području bazilike sv. Marije Formoze, jednom od najvažnijih lokaliteta na području Pule. Istraživanja traju već desetak godina (s prekidima), a budu li tekla kako je i planirano, za dvije do tri godine konačno bi mogla i završiti, a sam lokalitet prezentiran javnosti. Projekt ima tri glavne smjernice - istraživanje, zaštitu i prezentaciju. 

Arheološki park in situ

Prema riječima voditelja Srednjovjekovne zbirke, višeg kustosa Arheološkog muzeja Istre Željka Ujčića, trenutnI radovi izvode se također u sklopu programa "Bazilika sv. Marija Fromoza - istraživanje, zaštita i prezentacija", a čiji je konačni cilj u južnom dijelu starogradske jezgre organizirati arheološki park in situ te na taj način ocrtati arhitekturu i monumentalnost bazilike iz šestog stoljeća, iz razdoblja Justinijana. Naime, kako je svojevremeno prezentirano, bazilika je imala 20 sa 32 metra, a cijeli kompleks zauzimao je površinu 34 sa 48 metara i bila je visoka između 10 i 12 metara.

- Dakle, riječ je o namjeri prezentacije cjelokupnosti bazilike. Stoga se, konkretno, ove godine obavljaju radovi na području između prostora dvaju mauzoleja. Jedan je bio sjeverni i on je uništen, a drugi, južni je zapravo kapelica koja je vidljiva i očuvana. Tu se nalaze dvije sakristije i to sjeverna i južna, simetrično, s poligonalnom apsidom što je završetak tipičan za ravensku arhitekturu. U središtu tog prostora nalazi se prezbiterij. Dakle sada na ovom dijelu provodimo istraživanja, da bi, kada ih završimo, uslijedili zidarski radovi na prezentaciji tog dijela, pojasnio nam je Ujčić. 

Vrijedni mozaici

Podsjetimo, arheološkim istraživanjem prošle su godine pronađene dvije originalne plohe višebojnog podnog mozaika pri južnom brodu. Veća ploha ukrašena je stiliziranim biljnim motivima, a manja prikazuje košaru s voćnim plodovima. Konzervatorsko-zidarskim zahvatima posebno su primjerenom rekonstrukcijom naglašene karakteristike šestog stoljeća ove Bazilike - paleobizantski luk bočnog prolaza sjevernog zida i južni zid s lezenama. U tom istraživanju pojavilo se sjajno iznenađenje jer su se 30 centimetara ispod trave pojavili mozaici u južnome brodu i na zidu, između dva stupa originalne bazilike. To su dekoracije koje se u literaturi uglavnom nazivaju palmete - listovi bršljana, a predstavljaju vinograde, vitice. Ujčić podsjeća da su između dva rata, za vrijeme vladavine Italije, nađeni mozaici, a 2003. godine nađeni su mozaici u sakristiji koji su rekonstruirani.

Inače, uz baziliku biskupa Eufrazija u Poreču, bazilika sv. Marije Formoze najznačajniji je spomenik za poznavanje sakralne umjetnosti na tlu Hrvatske iz doba Justinijanove rekonkviste. Biograf Agnellus bilježi da je Maximianus rodom iz današnjeg Veštra kod Rovinja, mudro stolovao kao nadbiskup Ravenne (546.-556. g.). Justinijanov štićenik Maksimijan dovršio je predivna zdanja u Ravenni - S. Vitale i S. Apollinare in Classe, a u Puli, gdje je služio kao mladi đakon, dao je izgraditi prekrasnu baziliku sv. Marije. Trobrodna bazilika sv. Marije Formoze s poligonalnim apsidama na istočnom začelju imala je dvije bočne, iznutra kružne, sakristije i dodirne mauzoleje križnoga tlocrta. Danas je do krova očuvana samo južna križna kapela iz koje potječe ulomak zidnog mozaika Traditio legis. Bazilika je uobičajeno bila bogato ukrašena mramorom, štukaturom, zidnim i podnim mozaicima. (S. ZRINIĆ TERLEVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter