Sanjajte na stranim jezicima, nezaposlenima 10 posto popusta! Upišite se na tečaj za njegovateljicu! Postanite instruktor ronjenja! Zaposlite se u wellnessu! Tražimo turističke animatore! Poručuju to sve brojnija učilišta za odrasle i ustanove za cjeloživotno obrazovanje s plakata bez kojih bi nezaposleni u ostakljenom prizemlju pulskog Zavoda za zapošljavanje stajali kao u izlogu.
- Kuku lele, koliko ih je… - komentira novopridošla gospođa i odmah se sama tješi: "Brzo ide, a?". A red stalno isti, jedan izađe, drugi uđe. Majke s djecom u kolicima, trudnice, mladi, sredovječni, sijedi i prosijedi, neki ozbiljni, neki nasmijani. Tiho stoje u redu, toplo je, službenice su ljubazne, zaštitar još ljubazniji, otvara vrata ocu s djetetom u kolicima. Ovim ljudima je teško, kaže, treba im lijepa riječ
U Istri su u zadnjem mjesecu prošle godine registrirane 10.742 nezaposlene osobe, čak tisuću više nego mjesec prije. Ako je suditi prema gužvama u Područnom uredu HZZ-a u Puli, koje traju i u novoj godini, prešli smo brojku od 11 tisuća.
- Dolazim iz Arenaturista. Zadnje dvije-tri godine u ovo se doba prijavljujem na biro. Radim u turizmu 20 godina, ali sad je tako, kriza. Devet mjeseci radim, na birou prezimim i čekam do Uskrsa. Ali teško se živi, bolje rečeno, preživljava. Imam dvoje djece i osjećaj je loš, ali vremenom se navikneš na preživljavanje. Budućnosti nema, kad gledate cijelo društvo, živimo od danas do sutra, ne možemo ništa planirati, nema nikakve sigurnosti, kaže Kristijan Bertonja, 38-godišnji Puljanin.
Ni supruga mu ne radi. Spašava ih poljoprivreda na roditeljskoj zemlji i to što nemaju kredita. "Stan smo kupili gotovinom, u nekim boljim vremenima. Ništa bez naslijeđa", kaže Kristijan.
Zimovanje na Zavodu, međutim, duže će potrajati radnicima Uljanikovih kooperantskih tvrtki koje su masovno pozatvarane uoči dočeka 2013. godine. Oni se broje u stotinama, a mnogi imaju desetljeća radnog staža i života iza sebe.
I dok se jedni vraćaju doma, drugi su spremni zbog posla krenuti u svijet. Ana Fonović iz Pule, 32-godišnja profesorica hrvatskog jezika i književnosti te lingvistike, javljala se i na natječaje za rad u inozemstvu, s djecom naših iseljenika, jer je u Istri velika konkurencija, svake godine u Puli diplomira nova generacija kroatista. Ana kaže da otkad dolazi u pulski Zavod za zapošljavanje, a to je zadnjih šest mjeseci, nije vidjela tako velike gužve na šalterima kao sada.
- Diplomirala sam prije pet godina, neko vrijeme radila sam van struke jer je bilo nemoguće naći posao. Prije dvije godine sam se napokon zaposlila u školi, godinu i pol zamjene za porođajni, i od kraja svibnja sam na Zavodu, s tim da sam uspjela upasti na jednu zamjenu od mjesec dana u osnovnoj školi. Odonda ništa. Lektorske službe posvuda se ukidaju, na Sajmu knjiga su me odbili, jer isključivo rade sa studentima. Završila sam tečaj za turističkog vodiča, za engleski i španjolski jezik, a radila bih i kao turistički animator ili na nekom drugom sezonskom poslu. To mi jedino preostaje. Natječaji u školi, to su deseci zamolbi, sve naravno s odbijenicom. Do sada sam se javila na sigurno 80 natječaja za profesora, priča Ana. (Piše Duška PALIBRK; snimio Manuel ANGELINI)
CIJELI TEKST ČITAJTE U PRILOGU ZOOM.