Do unazad nekoliko dana Istru su grijale saharske vrućine. Na sreću ovih dana toplinu je "ugasila" kiša koja nije padala gotovo dva mjeseca. No, rad na otvorenom i pod sunčevim zrakama pogotovo je opasan te traži od tvrtki da obrate posebnu pažnju na radnike koji zarađuju svoju plaću u tako teškim uvjetima. Koje su mjere poduzeli poslodavci da zaštite radnike po ovim visokim temperaturama? To je samo jedno u nizu pitanja kojeg smo uputili istarskim tvrtkama. Igor Stari, direktor pulske Herculanee odgovara da se ljeti većina aktivnosti u njihovoj tvrtki odvija u noćnim i ranojutarnjim satima, poput odvoza kućnog komunalnog otpada, strojno čišćenje i pranje ulica.
U Herculanei uveli naknadu za piće
I djelatnost kanalizacije kao i većina poslova na održavanju sustava obavlja se što ranije kako bi se izbjegli najkritičniji sati. Određeni dio djelatnika šalje se i na godišnji odmor, ukoliko njihove aktivnosti ne utječu na razinu kvalitete pruženih usluga kao što je košnja, koja u ljetnim mjesecima više nije tako intenzivna, odgovara nam direktor Herculanee.
Zaključuje da su početkom lipnja donijeli odluku o naknadi za piće, čime se omogućuju dodatne dnevne količine tekućine djelatnicima koji su izloženi fizičkim aktivnostima i radu na otvorenome na temperaturama iznad 30 stupnjeva Celzijusa.
Darko Buršić, direktor Monte Ghira odgovorio nam je da unatoč visokim temperaturama posebne odluke nisu donosili već da su s voditeljem i radnicima zajednički iskordinirali posao kako bi uslugu uredno obavili. Zaključio je da svi zaposlenici imaju na raspolaganju pitku vodu na automatima postavljenima neposredno uz radno mjesto. I u Calucemu su osigurali automate za vodu na više lokacija kako bi svi radnici uvijek mogu piti rashlađenu vodu, a kako se unatoč povišenim temperaturama proizvodnja specijalnog aluminatnog cementa može odvijati uobičajeno 24 sata kroz cijeli tjedan.
Za radnike u proizvodnji i održavanju pogona, koji su trenutno izloženi visokim temperaturama, osigurana je dodatna količina vode, 1,5 litre mineralne vode dnevno po radniku, naglasila je Iva Bilić Zuban, stručna suradnica za korporativnu komunikaciju u pulskoj cementari.
Najugroženiji su građevinari i poljoprivrednici
I dok liječnici zbog visokih temperatura upozoravaju kako građani trebaju izbjegavati izlazak na sunce od 10 do 17 sati, toga se nepisanog pravila teško, odnosno nikako, ne mogu pridržavati radnici čiji posao zahtjeva rad na otvorenom a time i rad po najvećim vrućinama. Svakako najugroženiji su građevinari, poljoprivrednici, radnici u komunalnim službama, djelatnici na intervencijama, montaži…
Obišli smo neke od njih koji su jučer unatoč nesnosnim vrućinama uobičajeno radili svoj posao. Da posao usred podneva zahtjeva posebne mjere ali nije nemoguć, kažu nam djelatnice hortikulture pulske Herculanee Daniela Capolicchio i Slavica Blarežina, koje u ovakvim uvjetima ljeti rade već deset godina. I dok je lani ljeto bilo daleko podnošljivije, jer je bilo puno kiše, ove je godine pakleno.
Kako nam kažu, radno vrijeme im je od 7 do 15 sati, ali nastoje veliki dio posla koji je na suncu, odraditi odmah rano ujutro do marende, a potom se, ovisno o daljnjem poslu, povuku u parkove, koristeći hladovinu stabala.
- Odmah ujutro krenemo plijeviti ili, srediti živicu kod MUP-a, a najviše takvog posla je i na obilaznici gdje je puno turista i puno smeća kojeg mi onda ručno skupljamo. Nakon marende, odlazimo sređivati parkove da nismo direktno na najjačem suncu, kaže nam Capolicchio.
Učestalije dnevne pauze i hladovina
Takav "režim" rada vrijedi za lipanj, srpanj i kolovoz, a u tim im mjesecima Pula Herculanea daje i dodatak na plaću da si mogu kupiti veće količine vode, te su ih opremili šeširima i sunčanim naočalama. U ovoj radnoj jedinici tako već godinama radi 30-tak djelatnika, no Blarežina ipak sliježe ramenima i kaže da, uz dobru organizaciju, i nije previše teško raditi po suncu.
Teško je i radnicima Ceste d.o.o. iz Pule koji su već dva, tri mjeseca na gradilištu nove pulske bolnice u Santoriovoj ulici. Njihovo radno vrijeme je od 6 do 14 sati upravo zato da bi veliki dio posla mogli odraditi dok sunce još nije jako, a temperature su još koliko-toliko podnošljive. Iako je u jednom trenutku bila odluka da se radno vrijeme pomakne na 7.30 sati, od toga se do daljnjeg odustalo. No, radnici se ne žale, no ipak s iščekivanjem kiše redovno prate i vremensku prognozu.
- Moram pohvaliti šefove koji su odlučili da radimo od 6 sati ujutro jer je to humano, dovikuje nam jedan radnik, dok od Ivana Rojnića, saznajemo da im je svejedno toplo, te da im je poslodavac osigurao i kapu i naočale, a da se za tekućinu sami dogovaraju.
- Dobro je što radimo pola sata, 40 minuta i onda si uzmemo 5 minuta pauzu i tako se lakše radi, s češćim pauzama. Lani je bilo puno svježije, pa smo lakše radili, ali izdržat ćemo još malo i ove godine, jer su, koliko čujemo, i neke kiše na vidiku, kaže nam Rojnić. U ovoj je firmi već devet godina zaposlen i Mihael Blagojević, koji kaže da ovo nije ni prva, a očito ni zadnja ljetna žega po kojoj rade.
- Na vrućinama se snalazimo kako znamo. Istina je da veliki dio posla odradimo odmah ujutro, prije marende, a onda radimo češće pauze jer nam to nitko striktno ne gleda i ne broji minute, jer je stvarno na suncu u podne teško raditi. Radne su nam i subote, ali je problem što već mjesecima nije pala ni kap kiše, kaže nam Blagojević. Kako saznajemo, veliki dio posla odrađuje se i strojevima koji su klimatizirani, ali posao ne može napredovati bez ljudi koji će reći strojovođi gdje da kopa i koliko.
Nema gornje granice temperature za radnika
Pitali smo Ministarstvo zdravlja postoji li prema zakonu određena temperatura zraka kada se više ne smije raditi jer je opasno po zdravlje. Odgovorili su nam iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu tvrdeći da u hrvatskom zakonodavstvu iz područja zaštite na radu ne postoji jedinstvena vrijednost za maksimalnu temperaturu na kojoj može radnik biti izložen na poslu.
Isto tako, navode, nije propisano pri kojim mikroklimatskim uvjetima bi poslodavac trebao obustaviti radove jer postoji realna opasnost po život i zdravlje radnika.
- Prema Zakonu o zaštiti na radu, poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, pri čemu mora osigurati radnicima obavljanje poslova na način da uvjeti rada ne ugrožavaju njihovo zdravlje i sigurnost. Ako u pravnom poretku RH nisu na snazi pravna pravila zaštite na radu koja bi poslodavac trebao primijeniti radi sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, prema Zakonu dužan je primjenjivati tzv. priznata pravila zaštite na radu koja podrazumijevaju norme, pravila struke ili u praksi provjerene načine pomoću kojih se otklanjaju ili smanjuju rizici na radu i kojima se sprječava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih štetnih posljedica za radnike, ističu u Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Preporuke poslodavcima
Poslodavac je sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu dužan osigurati uvjete rada na radnom mjestu koji neće štetno utjecati na život i zdravlje radnika. U procjeni opasnosti trebaju biti utvrđena radna mjesta na kojima je radnik izložen toplinskom stresu, preostali rizik po zdravlje na tim radnim mjestima i mjere koje poslodavac treba poduzeti da bi se taj rizik doveo na najmanju moguću mjeru. Poslodavac ne može utjecati na vanjske čimbenike kao što su sunčevo zračenje, temperatura i vlaga zraka, ali primjenom pravila zaštite na radu može se u velikoj mjeri smanjiti toplinski stres.
Toplinski udar najozbiljnija tegoba
Postoji niz zdravstvenih tegoba koje su povezane s radom na otvorenom u uvjetima visokih temperatura. Primjerice to je dehidracija, ujedno prvi problem koji se javlja pri radu na vrućini. Znakovi koji upućuju na to su povećani gubitak tekućine, žeđ, suha usta, ubrzan rad i lupanje srca. Prolazni toplinski umor je odgovor organizma na vrućinu i prvenstveno se javlja kod neaklimatiziranih radnika. Toplinski grčevi nastaju nakon velikih fizičkih opterećenja kod osoba koje se mnogo znoje, zbog čega se smanjuje količina vode i soli u organizmu. Nesvjestice uslijed vrućine obilježene su slabošću i gubitkom svijesti, češće u neaklimatiziranih radnika. Toplinska iscrpljenost je pak posljedica dugotrajnog i intenzivnog rada pri visokim temperaturama, a toplinski udar je najozbiljnija tegoba uzrokovana dugim i intenzivnim izlaganjem visokim temperaturama.
Neverini pa opet toplo
Nakon dvomjesečnih vrućina, Istru je zahvatila hladnija fronta koja je donijela kišu i zahlađenje. Danas se očekuje ponovno sunčano vrijeme, a u ponedjeljak kiša i neverini uz obalu. Nestabilno vrijeme će potrajati do srijede kada se očekuje ponovno zatopljenje i više temperature. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ i Paulo GREGOROVIĆ)