Žene će do 2030. godine u punu starosnu mirovinu odlaziti kao i muškarci sa 65 godina. Povećanje dobne granice već je počelo 2010. godine kada su izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju odredile da se svake godine granica za punu mirovinu za žene pomakne za tri mjeseca.
Međutim, već se sada zna da će i muškarci i žene u ne tako dalekoj budućnosti morati raditi do 67. godine, čime će nova mirovinska reforma, koja se upravo priprema, pogoditi upravo žene jer će njima u konačnici granica za umirovljenje biti pomaknuta za čak sedam godina.
Iako će mnogi reći da se time stvara poželjna ravnopravnost, a uostalom zašto bi muškarci radili duže od žena, istina je da još uvijek upravo žene odrađuju najveći dio kućanskih poslova te da upravo na njih pada najveći teret brige o djeci. Također žene su te koje u pravilu skrbe o bolesnim i/ili starim članovima svoje obitelji, i to kad već i same polako postaju starije. I nakon što su se žene "emancipirale" i počele dobivati bolje poslove i zarađivati više, pa čak i kada vode uspješnije, a time i napornije karijere od svojih muževa i dalje će one nakon posla kuhati ručak, ići po dijete u vrtić i spremati kuću.
Istraživanja pokazuju da žene i danas obavljaju više od dvije trećine kućanskih poslova, a ako se uzme u obzir da ovi poslovi zajedno s brigom o odgoju djece zauzimaju najveći dio njihovog "slobodnog" vremena, ispada da rad do 65. ili prema novim najavama 67. godine života neće jednako opteretiti oba spola. Osim toga, podaci pokazuju da je prosječna europska mirovina žena oko 40 posto niža od one muškaraca, i to zbog nižih primanja, koja se drastično smanjuju, primjerice, za vrijeme porodiljinog dopusta ili bolovanja koje upravo majke češće uzimaju zbog djece.
Stoga je pitanje izjednačavanja dobi umirovljenja žena s onima muškaraca sporno zbog činjenice da ovu ravnopravnost ne slijedi jednaka takva ravnopravnost u ostalim područjima života. (Maša JERIN)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU