Zračne turbulencije na prekooceanskim letovima postajat će sve češće i snažnije zbog porasta emisije ugljičnog dioksida u atmosferi, što će dovesti do duljih letova i veće potrošnje goriva, utvrdili su britanski znanstvenici.
Vjerojatno je svaki putnik u zračnom prometu iskusio zračne turbulencije, a do njih dolazi bez najave i izazivaju ga klimatski uvjeti poput atmosferskog tlaka, mlaznih struja, hladnih i toplih fronti ili oluja.
Lagane turbulencije protresu zrakoplov no one snažnije mogu dovesti do ozljeda putnika i izazvati strukturna oštećenja na zrakoplovima, što godišnje odnosi oko 150 milijuna dolara.
Ako se udvostruči emisija ugljičnog dioksida do 2050., kao što to predviđa Međunarodna agencija za energiju, turbulencije će postati češće i snažnije, utvrdili su znanstvenici sa sveučilišta Reading i East Anglia u radu objavljenom u časopisu Nature Climate Change.
Ugljični dioksid jedan je od najsnažnijih stakleničkih plinova odgovornih za globalno zatopljenje. Povećane emisije toga plina podižu prosječne globalne temperature zagrijavajući niže slojeve atmosfere. Zatopljavanje mijenja i atmosferu na visini od 10 kilometara čime ona postaje nestabilna za zrakoplove, kazao je Paul Williams sa sveučilišta Readinga.
Znanstvenici su se usredotočili na sjevernoatlantski zračni koridor po kojem svaki dan leti 600 zrakoplova između Europe i Sjeverne Amerike. Koristili su računalne simulacije kako bi proučili učinke klimatskih promjena. Utvrdili su da će se izgledi za 'susret' sa snažnim turbulencijama do sredine stoljeća povećati između 40 i 170 posto. Prosječna snaga turbulencija porast će 10 do 40 posto.
Osim što će letovi biti neugodniji povećat će i se rizici za putnike i posadu. Skretanje s koridora radi izbjegavanja područja snažnih turbulencija produljit će putovanja i povećati potrošnju goriva, emisiju stakleničkih plinova i kašnjenja u zračnom prometu što će imati za posljedicu porast cijena zrakoplovnih karata, kaže Williams. (Hina)