Sredinom 19. stoljeća ne samo da su strani putopisci potomke crnogorskih doseljenika u Peroj smatrali potomcima starih Grka, zbog pravoslavne vjere, nego su i vjerovali da je ta "grčka kolonija" osnovana u doba Prijama, kralja mitske Troje.
Peroj nazivaju Pergamom (to ime nosi antički grad u Maloj Aziji), sugeriraju da je Peroj anagram od grčkog Epira (tada su pisali Peroi i Epiro), a u fizionomiji mještana tražili su sličnosti s junacima grčke mitologije.
S takvom se zabludom 1874. suočio i francuski putopisac grof Perrochel, a o tome danas mještani i ljubitelji lokalne povijesti mogu čitati u prošlog tjedna predstavljenoj knjizi "Peroj - perom romantičara" arhimandrita Danila Ljubotine. Knjiga, za koju je ovaj poznati Perojac napisao predgovor, preveo dva putopisna teksta iz 19. stoljeća i opremio brojnim starim i novim fotografijama Peroja, Fažane i Vodnjana, slikama, ilustracijama i povijesnim dokumentima, izdana je u Beogradu u 1.000 primjeraka.
Osnovu knjige čine tekst na venetskom "Peroi - descrizione" (Peroj - opisivanje) talijanskog grofa Girolama Agapita tiskan 1844. godine u Trstu, dok je drugi dio putopisa "Une semaine en Istrie" (Jedna sedmica u Istri) grofa Perrochela štampanog 1874. u Le Mansu.
Zanimljivo da je grof Perrochel Poluotokom putovao u društvu sir Richarda Francisa Burtona, glasovitog istraživača, u to vrijeme engleskog konzula u Trstu. Pustolovnom Burtonu je dovoljan razlog za obilazak sela bilo to što se ne nalazi ni na jednoj karti, a na zabludu o Peroju kao Pergamu navukao ih je tiskani Murrayev vodič.
No, nakon dana provedenog u selu shvatili su da je riječ o doseljenicima srpske pravoslavne vjere, koji su iz Crne Gore stigli dva stoljeća ranije. Mlečaninu Agapitu pak poznati su podaci o doseljenju 1657., pa u svom putopisu iz 1844. više se bavi opisom mjesta, okolicom, gospodarskim prilikama te radišnim ljudima na čelu s parohom Petrom Maričevićem Ljubotinom.
U starim putopisima mogu se naći i opisi Fažane i Vodnjana, a tekstove prate brojne ilustracije. Knjiga je pisana ćirilicom, a putopise Ljubotina iznosi u originalu, na talijanskom i francuskom te na latinici. Zanimljivo da se Ljubotina, inače duhovnik hrama svetog Save u Beogradu, prijevoda Perrochelovog teksta uhvatio dok je ležao u bolnici zbog operacije srca, a pomagala mu je Nataša Đurica, psihologinja iz Beograda.
Uz nju je na promociji u Peroju prošlog tjedna bila i vjeroučiteljica iz Fažane Liliana Vranjicani, koja je arhimandritu nabavila kopiju francuskog putopisa iz 1874., zatim književnik Mile Radovanović iz Bjelovara, Nada Škoko te Nikola Škoko kao moderator.
- Najinteresantnije je kako su neznanstvenici doživjeli Peroj u 19. stoljeću, dakle njihova iskrenost u očekivanjima, pa tako i u realnosti, rečeno je na skupu.
Nakon izlaganja za riječ su se javili i program upotpunili viđeniji gosti poput Ivana Corrada Paulette, novinara Mirka Uroševića, predsjednice udruge Homo Mirjane Gallo, dogradonačelnice Vodnjana iz redova talijanske manjine Rosanne Biasiol-Babić te Maure Čabran iz županijskog Upravnog odjela za talijansku nacionalnu zajednicu i ostale nacionalne manjine.
Promociji je prisustvovala i direktorica vodnjanskog TZ-a Morena Smoljan Makragić, paroh perojsko-pulski Goran Petković te Rade Janković, predsjednik koordinacije Srba Istre.
Knjiga "Peroj - perom romantičara" može se kupiti u mjesnoj biblioteci "Njegoš" do isteka zaliha. (Z. STRAHINJA)