Postupno uvođenje pravila kojih će se zatim i držati bio je jedan od razloga ulaska Hrvatske u Europsku uniju, rekla je u ponedjeljak navečer šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić i opetovala ranije stajalište da europski zakon treba ponajprije poštovati, a tek zatim poticati njegovu eventualnu izmjenu.
Točno je da su starije članice EU imale pravo na neka ograničenja Europskog uhidbenog naloga (EUN), koja nisu vrijedila za članice koje su pristupile nakon 2002., rekla je u televizijskom intervjuu prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova.
Na pitanje gdje je tu ravnopravnost odgovorila je kako je Hrvatska primjerice morala prevesti više desetaka tisuća pravnih stečevina nego starije članice, no to je prirodno jer se EU razvija i drukčiji je danas nego primjerice 80-ih godina.
"Svakako je jedan od razloga (...) hrvatskog interesa da postane članica EU da polako počnemo uvoditi pravila kojih ćemo se onda i držati", rekla je Pusić u emisiji HTV-a Nulta točka.
"Ne treba tražiti ni neprijateljstvo ni zavjeru", ocijenila je odbacivši usporedbe povjerenice Europske komisije za pravosuđe Viviane Reding s bivšom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte koju je dio domaće javnosti doživljavao kao osobu koja napose i više nego druge zemlje pritišće Hrvatsku.
Legitimno je da Hrvatska razgovara s drugim zemljama članicama i pokrene postupak izmjene EUN, no "bitno je poštovati redoslijed" i dok se to ne izmijeni "treba se držati pravila koja su na snazi", rekla je Pusić.
Češka i Slovenija pokušale su ishoditi neka ograničenja za EUN, no u konačnici su sve članice koje su ušle nakon 2002. morale taj nalog prihvatiti bez ograničenja, kazala je ministrica.
Hrvatska je krajem lipnja donijela zakon kojim primjenu EUN-a ograničava na zločine počinjene poslije kolovoza 2002. godine, a taj kolokvijalno zvan "lex Perković" znači da se nalog ne bi primijenio na Josipa Perkovića, bivšeg djelatnika jugoslavenske tajne službe i zatim suradnika prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kojega njemački sud tereti za ubojstvo 1983. hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.
"Nezgodno je da se ograničenje uvelo netom prije ulaska", kazala je Pusić koja drži da je taj "trenutak bio naročito nesretan", jer je Bruxelles osjetljiv na temelju nekih prošlih iskustva s članicama i zato je tom pitanju pridana veća pozornost.
Reading je od Hrvatske zatražila da do 23. kolovoza odgovori u kojim će rokovima svoj zakon uskladiti s europskim no kako do danas nije primila odgovor najavila je mjere protiv Hrvatske prema članku 39. koji predviđa i uskratu novca.
U izjavi glasnogovornice iz Bruxellesa spominje se da hrvatski potez znači zaštitu "nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji za komunističkog režima", što je Pusić nazvala "bombastičnom" rečenicom koja je promašila temu.
Ideja uhidbenog naloga je suradnja u pravosuđu na području EU kako bi zemlja procesuirala svoje državljane za zločine počinjene na njezinu teritoriju i Hrvatska "treba, hoće i može" sama procesuirati te slučajeve, rekla je Pusić.
U nekim zemljama istočne Europe provedena je lustracija koja je, drži Pusić, potrebna i Hrvatskoj koja treba raščišćavati slučajeve iz prošlosti. (Hina)