Politicki konsenzus parlamentarnih stranaka o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, sklopljen pod nazivom Savez za Europu prije sedam godina, ostaje na životu i tijekom zapocete referendumske kampanje: u njoj ce, naime, uz vladajuce, sudjelovati i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor.
Najavljujuci referendumske aktivnosti Vlade, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusic potvrdila je na konferenciji za novinare da ce i Kosor gostovati u jednom od spotova kojima se nastoji gradane motivirati da 22. sijecnja izadu na birališta i opredijele se u korist clanstva u EU-u.
- To je nastavak Saveza za Europu. Gospoda Kosor je predsjednica najjace oporbene stranke u Hrvatskom saboru, koja je sastavni dio prvog poslijeratnog konsenzusa stranaka, onog o ulasku u EU, kazala je Pusic.
U spotovima, koji se vec emitiraju na javnoj televiziji, pojavljuje se i ministrica, zatim predsjednik Republike Ivo Josipovic, predsjednik Vlade Zoran Milanovic te potpredsjednici Vlade Milanka Opacic, Radimir Cacic i Neven Mimica, kao i ministar obrazovanja Željko Jovanovic.
Prvo dvoje potpredsjednika te Jovanovic izabrani su jer pokrivaju teme koje zanimaju gradane, socijalna i gospodarska pitanja, odnosno mobilnost i obrazovanje mladih. Za Mimicu je, pak, Pusic istaknula da je cijelu karijeru posvetio europskim pitanjima. On je, na neki nacin, "mister Europe", kazala je ministrica.
Prema rijecima Vesne Pusic, ciljevi kampanje su dostupnost informacija o EU-u u razumljivom obliku te poticaj gradanima da izadu na referendum.
- Postoji stav u javnosti da je potpisivanjem pristupnog ugovora posao završen, a to nije tocno. Bit ce onako kako gradani odluce na referendumu, 22. sijecnja Hrvatska donosi odluku, porucila je Pusic, dodavši da se te nedjelje odlucuje o tome "pripada li Hrvatska i politicki Europi, kao što joj je zemljopisno, povijesno i kulturno uvijek pripadala".
Da bi informirala i motivirala gradane, Vlada ce koristiti nekoliko kanala komunikacije. Na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova objavljeni su i dodatni materijali, primjerice sažetak ugovora o pristupanju i sažeti pregled rezultata pregovora.
- Svrha toga je kratkoca, jasnoca, razumljivost i probavljivost informacije, kazala je Pusic.
Nadalje, u kampanju ce biti ukljuceni komercijalni internetski portali, dok ce se na lokalnim i nacionalnim radijskim i televizijskim postajama emitirati vec spomenuti spotovi te se održavati rasprave na kojima ce sudjelovati i protivnici clanstva.
- Razumljivo je da hrvatska Vlada i hrvatska parlamentarna vecina koja je dobila izbore na jasnom stavu o ulasku u EU nece zagovarati neclanstvo, pojasnila je ministrica.
Trenutno se tiska i 2.150.000 primjeraka brošure "Sve što ste htjeli znati o EU" koja ce biti distribuirana kucanstvima. Knjižnicama, školama, županijama, sveucilištima i politickim strankama namijenjeno je 14.000 primjeraka brošure "Što donosi clanstvo u EU".
I dalje ce funkcionirati besplatni telefon Halo EU koji i sada prima u prosjeku tisucu upita dnevno. Za sve predreferendumske aktivnosti u proracunu ministarstva predvideno je 4,8 milijuna kuna.
Ako referendum propadne, u Uniju možda sa zemljama regije?
Bivša Vlada nikada nije bila sklona govoriti o tome što ce se dogoditi ako gradani na referendumu kažu "ne", no Vesna Pusic otvoreno je porucila da alternativa postoji, a potom je tu alternativu i opisala.
- Naravno da je moguce da gradani kažu "ne", ali nadam se da se to nece dogoditi, istaknula je, podsjetivši da ankete ukazuju na visoku izalaznost na referendum i rezultat u korist clanstva.
No, cak i ako se dogodi suprotno, Vlada, prema njezinom mišljenju, mora prije svega nastaviti s reformama jer se one ne poduzimaju zbog EU-a. Medutim, Hrvatska u tom slucaju ne bi mogla racunati na oko milijardu i pol eura iz europskih fondova do 2014. godine.
- Referendum se može ponoviti za šest mjeseci ili godinu dana, ovisno o interpretaciji, a ako bismo na drugom referendumu kazali "da", to ne znaci da bi odmah krenula i ratifikacija ugovora u zemljama clanicama.
Morali bismo najprije pricekati njihovu odluku, a one bi onda možda htjele pricekati da se još neka zemlja regije prikljuci Hrvatskoj, kazala je Pusic, istaknuvši ponovno, kao razlog za ulazak, primjer sisacke Željezare koja bi, kako je napomenula, da smo u EU-u, izvozila bez carina i ne bi otpustila 800 ljudi.