Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić izjavila je danas da je Vlada pronašla rješenje kako postupno smanjiti proračunski deficit u sljedeće tri godine.
"Danas smo imali sastanak na kojem smo razgovarali o mogućnostima za smanjenje deficita i uklapanje postupno u kriterije europskog semestra, i mislim da smo pronašli rješenje. Još se radi, ali pronašli smo rješenje kako taj deficit postupno smanjiti kroz sljedeće tri godine", kazala je Pusić novinarima u Saboru, uoči sutrašnjeg predstavljanja Vladinih mjera za smanjenje proračunskog deficita u Bruxellesu.
Dodala je da ni jednoj zemlji, pa ni Hrvatskoj, nije u cilju uvođenje novih poreza, nego "da se otvori prostor na kojemu je moguće i ostvariti prihode, zarađivati, otvarati nove tvrtke, preživljavati s tvrtkama koje su sada granične".
Na pitanje znači li to da neće biti smanjivanja doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja, odgovorila je: "Dozvolite da to dogovorimo do kraja i da se do kraja postavi taj model".
"U ovom trenutku se razgovora o tome na koji način smanjiti deficit u sljedećem rebalansu i razgovori su unutar Vlade i koalicije oko mjera koje će se povući unutar 15 do 20 dana", rekao je SDP-ov zastupnik i glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan.
"Opcije su na stolu i o njima se razgovara. Ono što mogu reći jest da je osnovni interes, interes hrvatskih građana i naša zadaća, financijska konsolidacija države kojom bismo omogućili otvaranje novih radnih mjesta ove godine", dodao je Dragovan.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko tvrdi, pak, da je problem s proračunskim deficitom "posljedica nerada i neučinkovitosti vladajućih".
"Umjesto da s viškom sredstava idu u nekakvu reinvesticiju i proširenje svojih aktivnosti, dobit javnih poduzeća ide direktno u proračun, a proračun je u ovom momentu rupa bez dna", kazao je Karamarko i ponovio da je Kukuriku koaliciji vrijeme da ode s vlasti.
I predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar smatra da povlačenje dobiti javnih poduzeća ne može dati dugoročne rezultate i da je riječ tek o krpanju proračunske rupe.
Porez na nekretnine smatra nepravednim, jer bi se oporezivao samo dio imovine, a problem s deficitom riješio bi, među ostalim, povlačenjem dobiti HNB-a.
"Da lani nije smanjen doprinos za zdravstvo pa zdravstvo tobože s tri milijarde kuna sanirano iz proračuna, za te tri milijarde bi bio manji deficit", izračunao je Lesar.
Smatra i da bi drugi mirovinski stup s pet posto doprinosa trebao ostati u međugeneracijskoj solidarnosti. (Hina)