Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ocijenila je u srijedu da je sveobuhvatno izvješće o monitoringu Europske komisije "najbolje izvješće u povijesti hrvatskog pristupanja" i istaknula kako neće biti potrebe za monitoringom nakon ulaska u punopravno članstvo u EU-u ako se Hrvatska bude držala preostalih zadaća.
"Ovo je najbolji izvještaj u povijesti pristupanja", izjavila je Pusić i dodala kako je Hrvatska s 51 zadaće u proljetnom izvješću Europske komisije došla na deset preostalih zadataka u izvješću objavljenom u srijedu. Sa zadaća u 33 poglavlja, došli smo do zadaća u samo četiri, dodala je.
Upitana za mogućnost da se monitoring nad Hrvatskom nastavi i nakon pristupanja 1. srpnja 2013., Pusić je rekla da za to neće biti potrebe ako Hrvatska riješi ono što traži EK.
Po njezinim riječima, deset zadaća koje se spominju u komisijinom izvješću o monitoringu "ne samo da su stvari koje su izvedive, nego su već u fazi realizacije". Tako je do kraja godine najavila potpisivanje ugovora o prodaji Brodosplita, pitanje koje se vuče od 2006. godine, kao i početak rada Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.
Pusić je ponovila kako pitanje stare devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci treba odvojiti od ratifikacije pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu i očekuje da će se to dugogodišnje neriješeno pitanje, zbog kojeg je Ljubljana zaprijetila blokiranjem ratifikacije, riješiti u sklopu Banke za međunarodna poravnanja u Baselu.
Ona je u vezi s tim također istaknula da će, u slučaju uspjeha pregovora u okviru banke u Baselu, tužbe Zagrebačke i Privredne banke, uz punomoć hrvatske vlade, postati bespredmetne.
"Ako razgovori dobro završe i daju rezultata, onda sve ostalo postaje bespredmetno", rekla je Pusić, komentirajući opetovane zahtjeve slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da hrvatska vlada povuče punomoći za tužbe, i dodala kako bi voljela da Slovenija ne bude posljednja zemlja koja će ratificirati hrvatski pristupni ugovor. (Hina)