Hrvatskoj ne bi smetala javnost postupka utvrđivanja granice sa Slovenijom pred Arbitražnim sudom, ali za takvu bi odluku trebalo promijeniti Arbitražni sporazum, što bi bilo otezanje postupka, ocijenila je u nedjelju u Zagrebu hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić slovensko inzistiranje na tome da usmeni dio postupka bude javan.
- Što se Hrvatske tiče, može biti kako god tko hoće, ali arbitražni je sporazum međunarodni ugovor i po njemu ne može biti kako se tko sjeti, a u njemu je definirano da je procedura zatvorena za javnost, rekla je Pusić.
- Ne mogu to sasvim razumjeti, rekla je Pusić o slovenskome zahtjevu. "De facto jedini bi efekt toga bilo odugovlačenje, odgađanje rješenja tog problema", rekla je Pusić.
Svaka promjena podrazumijevala bi postupak koji je jednak postupku donošenja, a u Hrvatskoj i Sloveniji sporazum je ratificirao parlament, u Sloveniji je prošao i na referendumu.
- Što se Hrvatske tiče, može ovako ili onako, ali propisa, zakona i međunarodnih ugovora ćemo se držati. Što prije se ta cijela situacija razriješi, to bolje, rekla je i naglasila da se treba čuvati kvarenja odnosa između dviju zemalja. "Ne razumijem zašto bi bilo komu bilo u interesu da se kvare odnosi između Hrvatske i Slovenije. Mi smo dvije susjedne zemlje koje su zainteresirane da ljudi žive normalno u miru i politika ih ne treba svađati".
Upitana o izjavi slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da je slovenska inicijativa o bržem bosanskohercegovačkome približavanju Europskoj uniji bolja od hrvatskoga prijedloga, Pusić odgovara da je važno da se BiH ne zaboravi u vrijeme promijenjene geopolitičke situacije.
- Po mojem mišljenju, sve su inicijative dobrodošle i svatko tko želi o toj temi razmišljati, dobro je da je stavi na dnevni red, rekla je.
Erjavec je predložio da se dijalog u BiH podigne na "viši nivo", onako kako se to učinilo s rješavanjem kosovskog pitanja u dijalogu Prištine i Beograda, dok je prijedlog ministrice Pusić da se ona pitanja koja su pred tu zemlju postavljena kao uvjet za početak pristupnog procesa rješavaju unutar posebno dizajniranog pregovaračkog procesa.
- Važno je da se BiH drži kao tema na dnevnome redu Europske unije i europskih institucija, pogotovo u kontekstu promjene geopolitičke situacije, s obzirom na stanje u Ukrajini. Ponavljam, (hrvatska inicijativa nije) da se snižavaju kriteriji jer bi to bilo i protiv interesa Hrvatske kojoj je interes stabilnost Bosne i Hercegovine", rekla je.
- Ne snižavanje kriterija, nego aktivna uloga europskih institucija i država članica u suradnji s BiH, da dosegne kriterije koji bi onda bili sastavni dio pregovaračkog procesa, rekla je i dodala da treba uključiti i velike članice EU-a.
- Važno je da sve, a posebno najveće članice to preuzmu i kao svoj projekt koji i one podupiru i naš je cilj ne da se nadmećemo, nego da uključimo što je moguće više država i da na kraju dobijemo konsenzus u europskim institucijama o nužnosti proaktivnog pristupa BiH, da bi se ta zemlja počela micati s mjesta. Mislim da je to interes stabilnosti i jugoistočne Europe i cijele Europe, rekla je.
U komentaru medijskih nagađanja da bi i ona mogla biti kandidat za budućeg glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Pusić kaže da je njezin posao sada u HNS-u, te u Vladi i Ministarstvu vanjskih poslova.
- Moj je posao HNS i u ovome ću trenutku raditi u HNS-u, što se tiče društvenog angažmana, te u hrvatskoj Vladi i svojemu ministarstvu, što se tiče obveza preuzetih na izborima, rekla je i dodala da, iako je to običaj, nije sigurno da će novi glavni tajnik doći iz istočne Europe.
- Smatra se da bi istočna Europa mogla dati glavnog tajnika UN-a u sljedećem mandatu, ali čak ni to nije sigurno. To je neko običajno pravo, ali nije sigurno da će to doista biti osoba iz istočne Europe.
Mediji o tome nagađaju, rekla je, jer je malo kandidata iz te regije. "Pretpostavljam da s obzirom na to da u istočnoj Europi, od zemalja koje dolaze u obzir, nema tako puno ljudi koji bi bilo dovoljno vidljivi, da se tako to pojavilo u medijima", rekla je. (Hina)