Pronašli smo rješenje za Ljubljansku banku, objavili su večeras uglas, nakon gotovo šestosatnih pregovora u Otočcu ob Krki, ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i njezin slovenski kolega Karl Erjavec. Riječ je o "jednom rješenju", koje ima nekoliko "podvarijanti", no ni Pusić ni Erjavec nisu željeli ništa reći više o rješenju problema što već 22 godine opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije, sve dok o njemu ne obavijeste svoje vlade i premijere, Zorana Milanovića i Janeza Janšu, koji za njega moraju dati konačnu suglasnost.
Nakon toga sastat će se ponovno 19. veljače u Zagrebu, kada će se konačno znati prihvaćaju li obje strane njihovo rješenje i hoće li problem Ljubljanske banke konačno biti zaključen.
I Pusić i Erjavec zahvalili su financijskim stručnjacima Zdravku Rogiću i Francu Arharu, koji su prisustvovali pregovorima, na odlično obavljenom poslu.
- Naš je posao pronaći rješenje koje je politički održivo, koje ne šteti nikome i koje je prihvatljivo za jednu i za drugu stranu. Došli smo do takvog rješenja, kazala je ministrica Pusić istaknuvši da to rješenje obuhvaća ratifikaciju hrvatskog ugovora u Sloveniji, iako se nije željela decidirano izjasniti hoće li Hrvatska povući tužbe protiv Ljubljanske banke.
- Slovenija će ostvariti svoje ciljeve, dometnuo je ministar Erjavec, obećavši da Slovenija neće biti zadnja zemlja koja će ratificirati hrvatski pristupni ugovor, jer postoji vidljivo rješenje, koje će omogućiti ratifikaciju hrvatskog ugovora u slovenskom parlamentu. "U interesu je Slovenije da Hrvatska uđe u EU", uvjerava Erjavec i dodaje da će ratifikacija hrvatskog ugovora u Sloveniji pokazati da Slovenija želi proširenje EU-a.
Problem Ljubljanske banke nastaje početkom devedesetih, kada je ta banka odbila preuzeti odgovornost za tadašnjih gotovo 880 milijuna njemačkih maraka, ili današnjih 440 milijuna eura, devizne štednje hrvatskih građana u zagrebačkoj poslovnici te banke.
Hrvatska država pretvorila je dio te štednje u javni dug, ponudivši štedišama Ljubljanske banke da svoju štednju prenesu na hrvatske banke, a potom su Zagrebačka i Privredna banka tužile Ljubljansku banku za taj iznos. Radilo se o 278 milijuna eura, i zbog tog duga Slovenija danas ponovno blokira ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ucijenivši Hrvatsku povlačenjem tužbi hrvatskih tužbi protiv Ljubljanske banke.
Hrvatska pak odbija povući tužbe, jer bi u tom slučaju predmeti pali u zastaru, a 278 milijuna eura, čemu hrvatska strana pripisuje i 421 milijun eura kamata, bilo bi izgubljeno. Preostaje još oko 160 milijuna eura neisplaćene štednje građanima koji nisu htjeli, jer su i dalje vjerovali Ljubljanskoj banci, ili nisu mogli, jer u to vrijeme nisu imali domovnice, prenijeti svoju štednju na hrvatske banke. Takvih štediša ima oko 130 tisuća.
Politička kriza u Sloveniji stavlja ratifikaciju hrvatskog ugovora na veliku kušnju. Zbog opasnosti od raspisivanja prijevremenih izbora, vremena za ratifikaciju sve je manje. Slovenski mediji ne isključuju ni referendum o ratifikaciji hrvatskog ugovora u Sloveniji. Dodatan je problem sve lošiji odnos premijera Janše i ministra Erjavca, koji je najavio povlačenje iz vlade za dva tjedna, zbog čega je upitno hoće li Erjavec uspjeti Janšu uvjeriti da zaista ima rješenje za Ljubljansku banku. (D. ROMAC/NL)