Puntera: Nacisti su lovili ljude po selu i ubijali ih

Polaganje vijenca na spomenik poginulim Puntercima (Z. STRAHINJA)
Polaganje vijenca na spomenik poginulim Puntercima (Z. STRAHINJA)

Rodoljubi i antifašisti Miho Belavić, Anton Ciceran, Mate Kuhar i Mate Trošt iz Puntere poginuli su prije 70 godina na jučerašnji dan, 11. travnja 1944., u tom selu kod Barbana. Trošta su, kažu mještani, njemački nacisti objesili, a ostalu trojicu strijeljali. Tim su povodom na spomenik poginulim Puntercima u NOB-u, na kojem se nalazi 30-ak imena, predstavnici Udruge Antifašističkih boraca i antifašista iz Pule, mještani i potomci žrtava te predstavnici Općine i TZ-a Barban odali počast žrtvama nacističkih i fašističkih zloćina.

Metak ili logor

- Danas bi se, kada vidimo što se događa u društvu, antifašisti koji su položili svoj život za sjedinjenje s maticom zemljom okrenuli u grobu, mada se za mnoge ni ne zna gdje su im kosti. Možda bi nam rekli i da su pogriješili što su se digli protiv okupatora. Ali nisu pogriješili! Zato im trebamo biti zahvalni što su život dali za slobodu, jednakost i pravdu, rekao je predsjednik pulskog UABA Livio Blašković. Naveo je da je s mjesta gdje se nalazi spomenik 9. rujna 1943. krenula jedna od prvih jedinica u NOB-u te da je Barbanština dala više od 300 boraca. Komemoracija je bila i prilika da se UABA-ovci sjete istaknutog antifašiste Mihe Valića, također Punterca.

Vijenac su položili mještani, sudionici Drugog svjetskog rata, Marija Vale i Miho Ciceran. Vale je u vrijeme tih krvavih događaja imala tek 16 godina, a kao tadašnja omladinka, SKOJ-evka, živo se sjeća zločina.

- Barbanska četa bila je u selu jer je bio Uskrs, a neki su partizani ostali i sutradan. No, ujutro su stigli Nijemci iz Raše i Barbana s popisom svih boraca, SKOJ-evaca i simpatizera. Lovili su ih po selu, neki su pobjegli, neke su uhvatili. Imala sam sreću da sam iz kuće izašla u pravi čas i nisu me zatekli, kaže Vale. Gledala je kako love sve koji su imali veze s antifašistima, i mada je pokušala pomoći, tog su dana uhvaćeni i njeni rođaci. Jedan uhvaćeni mladić, zapravo dječak od 15 godina, završio je u Dachau. Neki koji su završili u zatvoru u Pazinu uspjeli su pobjeći i pridružiti se partizanima, a sjeća se da je tog dana još jedan borac poginuo dalje od sela prema Barbanu.

Rijetki preživjeli

Mještani navode da su dvojica od četvorice ubijenih streljani na cesti uz njivu ispod spomenika. Nacisti su, nakon što su ih ubili, samo bacili njihova tijela preko, na zemlju.

Vitalni 92-godišnji Miho Ciceran, tada partizan, u vrijeme akcije nacista bio je u Gorskom kotaru. Tamo je, kaže, bilo puno Punteraca, ali su bili raspoređeni u više jedinica pa nisu bili na okupu. Unatoč godinama, sjeća se imena sudionika NOB-a, drugova i sumještana koji su izgubili život u 2. svjetskom ratu. Osim njega, u Punteri je od pripadnika Narodnooslobodilačke vojske živ još samo Anton Peršić, koji je, kaže Miho Ciceran, stariji od njega. (Z. STRAHINJA)


Podijeli: Facebook Twiter