Srpanjsko sunce nemilice je pržilo, a vrijedni težaci u selu Mlini, brisali su znoj sa čela i gasili žeđ sa kapljicom domaćeg vina iz stare domižane, baš kao i nekada njihovi nonići u vrijeme žetve i vršidbe pšenice. Treće izdanje Mlinifesta, pokaznog vršenja žita po starinski na samoj granici sa Slovenijom, privuklo je brojne znatiželjnike koji su pažljivo pratili kako se od davnine, u mjesecu žetve ili žetvenjaku, makinjalo žito po staroj užanci.
Mlinova vodenica uz riječni odvojak Aru
Stara vršalica brujala je i prašila, pokretao ju je njemački dizel motor Deutz iz 1930. godine od 11 konja, na jednom kraju zrnje je punilo vreće, a na drugom je izlazila slama.
Uz pomoć oca i brata, vršalicu iz 1954. godine, obnovio je 28-godišnji Dražen Fantinić iz Mlini. Za vrijeme vršidbe oduvijek se okupljalo cijelo selo, tako su i sada Fantinićima u pomoć priskočili sumještani. Do idućeg izdanja srpanjske manifestacije, namjeravaju pokrenuti i jedan od osam mlinova vodenica koji su stoljećima mljeli pšenicu i kukuruz uz riječni odvojak Aru.
- Želja nam je prikazati cjeli postupak; od zrna do pogače, povjerio nam je Dražen. Sve bi se tada moglo raditi na istom mjestu, žeti žito, vršiti, mljeti te mijesiti brašno i peći kruh.
Uz staru vršalicu, u Mlinima se mogla vidjeti i kosilica koja je žela žito i vezala ga u snopove, a Draženov otac, 67- godišnji Zvjezdan Fantinić, za ovogodišnje izdanje Mlinifesta izradio je kosu za ručnu žetvu pšenice, kojom se ručno želo i slagalo žito u redove.
Glavni godišnji poljoprivredni događaj
- Vidio sam je kod mojih starijih pa sam probao napraviti nešto slično, istaknuo je Zvjezdan.
Vršidba je nekoć bila glavni godišnji poljoprivredni događaj, reći će 65-godišnji Miro Ugrin iz Confi nedaleko sela Mlini koji je kao dvanaestogodišnjak i sam pomagao starijima žeti i vršiti žito.
- En bot se želo sa srpom. Ujutro se šlo zgoda, recimo u dveh urah, ki je bila rosa, da se žito manj sipa. Jeni so delali pase, drugi so želi. Za dvajset dan, kada se osušilo, se storila kopa i čakala vršalica. Onaj put je došla vršalica iz Buzeta, prisjeća se Miro. Sredinom prošlog stoljeća, dolina Kodolje, uz samu granicu sa Slovenijom, bila je sva pod žitom, pšenicom je bilo zasijano pet do šest hektara površine, a danas je pšenica gotovo zaboravljena poljoprivredna kultura. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)