Ekonomista je sve više i sve se teže zapošljavaju. Usprkos toj činjenici, studij ekonomije još je uvijek najatraktivniji, kako u Hrvatskoj, tako i na razini Istarske županije.
Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, među 20 najpopularnijih studijskih programa u državi na prvom je mjestu poslovna ekonomija na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, gdje se za 690 mjesta prijavilo 1.056 osoba. Na drugom je mjestu Fakultet elektrotehnike i računarstva, a treći najatraktivniji je Pravni fakultet. Među atraktivnijima je i studij medicine u Zagrebu, za koji je broj zainteresiranih bio dvostruko veći od upisne kvote od 300 studenata.
Ekonomija je najpopularnija i na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile: od ukupno 603 studenta upisana u ljetnom roku, više od polovice, njih 331, upisalo je preddiplomski studij na FET-u "Dr. Mijo Mirković".
Najveći je interes pritom bio za studije financijskog menadžmenta, marketinškog upravljanja, menadžmenta i poduzetništva te turizma. Istovremeno, na pulskom Zavodu za zapošljavanje koncem kolovoza ove godine bilo je najviše nezaposlenih prodavača (323), administrativnih službenika (279), diplomiranih ekonomista (121), ekonomista (102) i ekonomskih službenika (97). Među prvih deset zanimanja u kojima je evidentirano najviše nezaposlenih su i učitelji razredne nastave (69), odgojitelja predškolske djece (61), komercijalista (56), zidari (47) i bravari (47). Upravo na temelji najtraženijih zanimanja, kao i zanimanja kojih među evidentiranim nezaposlenim osobama ima najviše, u Zavodu zaključujemo koja su zanimanja deficitarna, a koja suficitarna, kaže Tanja Lorencin Matić, predstojnica pulskog HZZ-a koji pokriva područje Istarske županije.
O deficitarnim i suficitarnim zanimanjima u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje zaključujemo temeljem podataka o najtraženijim zanimanjima i zanimanjima kojih među evidentiranim nezaposlenim osobama ima najviše.
S druge strane, od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine poslodavci su pulskom HZZ-u prijavili najviše slobodnih radnih mjesta za zanimanja vezana uz turizam, ugostiteljstvo i trgovinu. Tako se tražio čak 781 konobar, 595 prodavača, 436 čistača, 403 kuhara, 274 kuhinjskih radnika, 231 službenik za informiranje, 191 pomoćni kuhar te 147 recepcionara.
Iako se istovremeno tražio i 161 diplomirani ekonomist, to je zanimanje, neovisno je li riječ o sveučilišnom ili stručnom studiju, na prvom mjestu kada je riječ o obrazovnim programima u kojima, po preporuci HZZ-a, treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata za područje Pule, Vodnjana, Galižane, te općina Barban, Fažana, Ližnjan, Marčana, Medulin i Svetvinčenat.
Naime, u HZZ-ovoj Preporuci za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2014. godinu za navedeno područje, osim ekonomije, preporuča se i smanjenje broja upisanih i stipendiranih studenata za sveučilišne studije talijanskog te hrvatskog jezika i književnosti, povijesti, kineziologije, politologije, geodezije, novinarstva, politehnike, cestovnog prometa, glazbene pedagogije, prava, učiteljskog studija i komunikologije.
Također se preporuča smanjenje broja upisanih i stipendiranih na sveučilišni studij ekonomije, ranog i predškolskog odgoja, fizioterapije i građevinarstva. Iako se dio ovih studija ne nalazi na pulskom Sveučilištu, jasno je da su za područje Pule i južne Istre ova zanimanja u suficitu i da velik broj mladih koji završe spomenute studije teško mogu očekivati (brzo) zaposlenje.
Kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju, Zavod preporuča smanjenje broja upisanih u zanimanja hotelijersko-turistički tehničar, ekonomist, poslovni tajnik, komercijalist, elektrotehničar, strojarski arhitektonski tehničar, tehničar-nutricionist i tehničar za mehatroniku. Preporuča se i smanjenje broja upisanih kozmetičara, geodetskih tehničara, medicinskih sestara, fizioterapeuta te polaznika smjera likovna umjetnost i dizajn. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU