Aktivni eurozastupnik IDS-a Ivan Jakovčić nedavno je dobio novo zaduženje. Postao je glavni izvjestitelj Europskog parlamenta za Jadransko-jonsku strategiju Europske unije, što je prestižan zadatak od kojeg koristi mogu imati sve zemlje i regije koje ona obuhvaća. Što se tiče Istre, za nju Jakovčić već ima zrele ideje i prijedloge što da se radi s novcem iz EU fondova.
Koji su Vaši glavni zadaci kao izvjestitelja EP-a za strategiju Jadransko-jonske regije?
- Treba napisati dokument koji će biti temelj za pravu i novu političku, gospodarsku, kulturnu, znanstvenu, ekološku suradnju u zemljama koje žive uz Jadransko i Jonsko more.
Veliki je zadatak uskladiti razvojne potrebe i stvoriti sinergiju među zemljama koje su članice Europske unije: Hrvatske, Italije, Slovenije i Grčke te zemljama koje će to postati: Albanije, BiH, Crne Gore i Srbije. Svjestan sam odgovornosti, ali i očekivanja i uvjeren sam da ću uspjeti u namjeri stvaranja dokumenta koji će biti prava nova Platforma suradnje na području Balkana i Apenina.
Još ste 2005. godine u Puli pokrenuli projekt Jadransko-jonske regije. Ovo je nastavak tog posla?
- Da, ovo je pravi nastavak. Prije desetak godina trebalo je imati viziju i hrabrosti i upustiti se u jednu vrst političke avanture. Bili smo nošeni željom da se na našim napaćenim prostorima bivše Jugoslavije, uz suradnju s Italijom i Grčkom, počinju stvarati novi politički i gospodarski odnosi koji će koristiti svim građanima naših zemalja. Taj pionirski poduhvat rezultirao je time da smo 2010. upravo u Bruxellesu, u Odboru regija, lansirali ideju stvaranja nove Jadransko-jonske strategije Europske unije i ona je 18. 11. prošle godine i službeno započela. To je bio dug put, ali vjerujem da je 100 posto ispravan jer sam uvjeren da suradnja, mir i tolerancija nemaju alternativu.
Jadransko-jonska regija obuhvaća četiri zemlje (BiH, Albaniju, Crnu Goru i Srbiju) koje nisu u EU-u, kao i zemlje članice EU. Koja je zajednička strategija tih država te na kojim se projektima može surađivati?
- Predsjednik EK-a Juncker je jasan i ne vidi mogućnost proširenja EU-a na naše susjede do 2020. godine. Međutim, cijeli ovaj petogodišnji period treba iskoristiti kako bi sve zemlje Balkana učinile značajan korak naprijed i pripremile se za ulazak u EU. Ne može postojati rupa u srcu Europe i jugoistočna Europa treba biti, čim prije, sastavni dio EU. Jadransko-jonska strategija je mehanizam stvaranja infrastrukturnih, kulturnih, ekoloških i drugih pretpostavki kako bi sve zemlje obuhvaćene ovom Strategijom postale sastavni dio EU-a.
Spomenuli ste infrastrukturne projekte u J-J makroregiji, koji su najvažniji i najrecentniji?
- Definitivno je to Jadransko-jonski koridor koji će najprije uključivati autocestu, a kasnije i druge potrebe. Slično je i na talijanskoj strani gdje postoji potreba uključivanja poteza od Ancone do Barija u pravi europski koridor.
Pretpostavljamo da su energetika, turizam i ekologija glavne teme suradnje zemalja u Jadransko-jonskoj regiji. Koliko se novca može usmjeriti u te projekte?
- Novaca ima često više nego ideja ili političke volje za realizacijom velikih i ozbiljnih projekata. Ono o čemu želim posebno govoriti u raspravama koje ćemo voditi naredne godine je "urbana regeneracija" gradova uz Jadransko i Jonsko more. Naime, postoji mnogo gradova uz naša mora, ali i u zaleđu, koje imaju nebrojeno industrijskih ili napuštenih vojnih objekata koji mogu biti generator razvoja ne samo pojedinih gradova već čitavih regija. Puno je takvih primjera i vjerujem da će biti pameti i da ćemo iskoristiti europski novac kako bismo jako podigli kvalitetu življenja u našim gradovima. Naravno, poznato je da i Istra ima takvih primjera i potreba.
U tim riječima možemo prepoznati Pulu i okolicu?
- Budemo li pametni možemo europskim novcima značajno podići kvalitetu življenja u našim gradovima, pogotovo u Puli. Ali, to ovisi i o političkoj volji, u slučaju Pule to su to razna državna tijela koja kontinuirano godinama zanemaruju velike mogućnosti razvoja Pule. Zato danas imamo preveliki broj nezaposlenih, a mogli smo imati već godinama punu zaposlenost. Nadam se da će sada biti više pameti i dobre volje kada već mnogo toga možemo financirati europskim novcem. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU