Proces sanacije zdravstvenih ustanova nije postigao zadane ciljeve te je potrebno pristupiti novim mjerama reorganizacije i racionalizacije poslovanja kroz reformu sustava hitne medicine, bolničkog zdravstvenog sustava, primarne zdravstvene zaštite, palijativne skrbi, patronažne službe i kućne njege, smatra ministar zdravlja Dario Nakić koji je na saborskom Odboru za zdravstvo već dobio podršku predložene dopune Zakona o sanaciji javnih ustanova, što se usvaja po hitnom postupku a omogućit će obustavu sanacije.
Zakon o sanaciji stupio je na snagu 1. siječnja 2013., a obuhvatio je 31 zdravstvenu ustanovu od čega 29 bolnica te dva doma zdravlja. "Ustanove su, kada se krenulo u sanaciju bile u dugovanjima oko 2,1 milijarde kuna, a po završetku dugovi iznose oko 1,8 milijardu kuna, dok je ukupan dug zdravstva u ovom trenutku oko 2,5 milijardi kuna", argumentirao je svoju odluku ministar Nakić, ustvrdivši da nijedna ustanova nije pozitivno poslovala, a riječki je KBC (koji je uz pulsku Opću bolnicu istican kao pozitivan primjer) samo napravio najmanje novih dugova.
Dug 2 ili 5 mlrd. kuna?
Kada se kretalo u sanaciju govorilo se da je cilj skinuti bolnicama s vrata gotovo pet milijardi kuna duga, da se financijski stabiliziraju i počnu poslovati pozitivno, podmirujući svoje obveze u zakonskom roku od 60 dana. Sanacija je trebala trajati godinu dana od dana kada je Ministarstvo odobrilo sanacijski program ustanove te još dvije godine nakon donošenja odluke o završetku sanacije, dakle ukupno tri godine od prihvaćanja programa. U Ministarstvu tumače da je rok završetka postupka sanacije istekao u travnju prošle godine, ali u upravi pulske Opće bolnice kažu da su sanacijski program Ministarstvu predali u kolovozu 2013., prihvaćen je 1. travnja 2014. i prema tome bi sanacija za njih trebala završiti tek 1. travnja 2017.
Kako ocjenjuju postignute rezultate te je li sve bilo uzalud kako se sada tvrdi, upitali smo sanacijsku upraviteljicu bolnice doc. dr. sc. Irenu Hrstić.
- Niti jedan program koji u svojoj osnovi ima reorganizacijske zadatke ne može biti uzaludan, pa tako ne mislim ni da je sanacijski program bio uzaludan. Sanacijska uprava pulske bolnice je kroz 46 mjera akcijskog plana sanacije planirala i većim dijelom uspjela reorganizirati rad i dominantno smanjiti rashodovnu stranu poslovanja. Više od 50 posto mjera smo učinkovito realizirali, a učinak ostalih bit će vidljiv nakon dužeg proteka vremena. Najponosniji smo na učinke reguliranja prava zaposlenika, na redovitu isplatu odrađenih prekovremenih sati, na redovitost plaćanja dobavljačima, na reorganizaciju pružanja usluge kroz jednodnevnu kirurgiju i dnevnu bolnicu. Velike napore ulažemo u podizanje i praćenje kvalitete rada, što će u dužem razdoblju imati puno vidljivije učinke, kaže Irena Hrstić.
Dr. Hrstić smatra da zadane mjere sanacijskog programa treba prilagoditi novim uvjetima i nastaviti ih provoditi, neovisno o opstanku ili odustajanju od Zakona o sanaciji. Mora se uzeti u obzir, naglašava, da je pulska bolnica mjere sanacije uspješno provodila usporedno s izgradnjom nove bolnice i da nije bilo jednostavno reorganizirati rad i pružanje usluge dok postoji aktivno gradilište. Dodaje da u mjeri "pružanja zdravstvene usluge na gradilištu nove bolnice", osim zaposlenika, značajno sudjeluju i građani, korisnici usluga, kojima zahvaljuje na strpljenju i tolerantnosti. (Duška PALIBRK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU