U punoj svečanoj dvorani "Tone Peruško" danas je predstavljen novi, 11. broj Tabule, časopisa Odjela za humanističke znanosti pulskog sveučilišta. Ovo izdanje na 222 stranice sadrži 11 znanstvenih članaka koji su nastali u suautorstvu profesora mentora i studenata, i koji pokrivaju različita područja humanističkih znanosti - od povijesti, arheologije, hrvatskog jezika, latinskog jezika i rimske književnosti do talijanskog jezika i književnosti.
Uz glavnu urednicu časopisa prof. dr. sc. Klaru Buršić-Matijašić, novi su broj Tabule predstavili profesor emeritus Ivan Zoričić, prof. dr. sc. Barbara Buršić-Giudici i pročelnica Odjela prof. dr. sc. Valnea Delbianco.
- Ovo je tabula mladih, i mladih studenata, ali i mladih mentora. S ovim brojem napravljen je kvalitetan korak naprijed, kazao je Zoričić. Pritom se posebno osvrnuo na članak mentora Davida Mandića i Veronike Rusac "Govor Vele Trabe", a riječ je o selu sa 70-ak stanovnica na rubu Limske drage gdje se susreću jugozapadni istarski i sjevernočakavski dijalekt.
- Netko bi se mogao pitati čemu članak o govoru 70-ak stanovnika. No, mjesni su govori izuzetno važni u jeziku. Mjesni govor je organski, konkretan, najmanje je mijenjan, a u njemu se očitava prajezik iz kojeg je nastao, kazao je Zoričić. Izdvojio je i rad Teodore Fonović Cvijanović i Samante Paronić "Najčešće sintaktičke pogreške u publicističkom stilu na primjeru Glasa Istre" i dodao dodavši da ovaj rad može biti koristan onim studenima koji će se kasnije možda zaposliti u lektorskim službama medija, kao i prikaz "Udžbenik i priručnik lingvističke pragmatike" Violete Moretti.
Barbara Buršić-Giudici predstavila je pet članaka na talijanskom jeziku, od kojih ona zajedno s Vanessom Toić supotpisuje rad o lošinjskom dijalektu, kuhinji i jelovnicima. Elis Deghenghi Olujić, Sandro Cergna i Cristina Golojka analiziraju kratke priče Giovannija Santina (1921.-1990.) pisane na rovinjskom dijalektu, a Elis Deghenghi Olujić i Fabrizio Fioretti stvaralaštvo Leonarda Sciascie i njegovo djelo "I mafiosi". Roberta Matković i Martina Damiani bavile su se dramskim prikazom izgubljenog identiteta u komediji renesansnog autora Petra Aretina, a Sandra Tamaro i Ivana Burić etimologijom glagola istrovenetskog porijekla u čakavskom govoru sela Barat kraj Kanfanara.
Klara Buršić-Matijašić navela je na koncu preostala četiri rada - onaj Slavena Bertoše i Antonija Giudicija o europskim putnicima u Istri od 15. do 19. stoljeća; rad koji ona supotpisuje s Hanom Žerić, o pogrebnim obredima i ukopima na istarskim gradinama u brončano doba; rad Blaženke Martinović i Jelene Pudić o naglasku pridjeva u govornoj praksi te članak Ante Matana i Tamare Markušić o tehničkim i stručnim terminima u spisu o rimskim akveduktima.
U glazbenom dijelu programa nastupili su Tihana Novak i Sara Hosin, studentice studija glazbene pedagogije Odjela za glazbu pulskog sveučilišta, pod mentorstvom mr. art. Elde Krajcar Percan. (Z. ANGELESKI)