Pulskim školama nedostaju logopedi

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Pocetkom prošle godine Gradsko poglavarstvo imenovalo je peteroclano povjerenstvo za izradu Prijedloga plana obuhvata ucenika s teškocama u pulskim osnovnim školama Grada Pule, na cijem je celu defektologinja i pedagoginja u Školi za odgoj i obrazovanje Vanja Markovic.

- Grad Pula je prvi krenuo u izradu mreže škola, ciji je cilj na najefikasniji nacin integrirati ucenike s teškocama u redovne škole.

Zadaca povjerenstva, u kojemu su još bili pedagoginja Jasminka Brkljaca, ravnateljica Škole za odgoj i obrazovanje Gordana Hosni Hrvatin, logopedica Melita Kani te psiholog Davor Apostolovski, bila je utvrditi postojece stanje obuhvata djece po vrstama i stupnjevima teškoca te pripadnosti škola, ali i ekipiranosti odgojno-obrazovnog kadra i osoblja za rad s takvim ucenicima.

Po prošlogodišnjim podacima u pulske škole integrirano je 179 djece s teškocama, dok su 23 mališana bila u postupku utvrdivanja primjerenog oblika školovanja. Najviše ucenika s teškocama, njih 32 (13 posto), ima OŠ Monte Zaro, dok ih u ostalima ima otprilike tri do cetiri posto.

Utvrdeno je postojanje više vrsta i stupnjeva teškoca u psihofizickom razvoju (92), poremecaji u ponašanju (27), poremecaji govorno-jezicne komunikacije i specificne teškoce u ucenju (23), tjelesna invalidnost i mentalna retardacija (po 16 slucajeva) te oštecenje vida, sluha i poremecaj u autisticnom spektru.

Po prisutnosti strucnih suradnika najekipiranija je takoder OŠ Monte Zaro, gdje radi pedagog, psiholog te defektolog, nastavila je Markovic.

U ostalim školama je manjak strucnih suradnika pa treba zaposliti nove djelatnike, ali i provoditi edukaciju, koja ukljucuje i ucitelje. Primjerice, za sve osnovne škole na podrucju Grada postoji samo jedna logopedica - Melita Kani.

- Predložili smo zapošljavanje još jednog logopeda, buduci da su oni najslabija karika. Medutim, u Puli manjka i psihologa te defektologa, veli Markovic.

Markovic je rekla da je iluzorno predlagati da se objekti arhitektonski približe ucenicima s teškocama. Zato tu djecu valja usmjeriti u one škole u kojima se mogu neometano kretati ili u kojima su zahvaljujuci suradnji sa specijaliziranim centrima stvoreni najbolji uvjeti za rad s ucenicima s odredenim teškocama.

- Primjerice, OŠ Veruda je prilagodena djeci s tjelesnim invaliditetom koja se krecu uz pomoc invalidskih kolica. U OŠ Šijana imali su pak ucenike s oštecenjem vida pa su ucitelji educirani za rad s njima, a u OŠ Monte Zaro one s oštecenjima sluha, rekla je Markovic.


Podijeli: Facebook Twiter