Alesio Biletic, Enver Smolic i Branislav Danevski trojica su ronioca koja su, uz veliku logisticku pomoc Zajednice tehnicke kulture, u nazocnosti predsjednika dr. Ive Josipovica, postavila spomen-plocu u znak sjecanja na žrtve potonuca broda "Viribus unitis".
Ta se tragedija dogodila prije 93 godine kada su talijanske snage minirale vec predani bojni brod koji je uslijed eksplozije puknuo na dva dijela i potonuo na dno pulskog zaljeva u akvatoriju otocica Sv. Andrija.
- Nekoliko smo puta ranijih dana uronili, obavili pripreme da bismo pronašli poziciju na koju se spomen-ploca može postaviti, na dubini od 30-31 metar. U prva dva navrata bova koja nam je služila kao signal je pokidana s obzirom na to da se nalazi na plovnom putu, trecu smo uspjeli vezati za ostatke broda i nadamo se da ce brodice paziti na nju, govori Biletic, voda ronilackog tima koji je u 15-minutnom uronu na dno pulskog zaljeva postavio spomen-plocu.
Vec nakon Prvog svjetskog rata talijanske vlasti su dio broda izvadile s dna, nakon Drugog svjetskog rata izvaden je veliki dio ostataka, medutim na dnu se još uvijek nalaze neki ostaci nekadašnjeg pomorskog ponosa austrougarske mornarice.
- Iako je 50-ih godina prošlog stoljeca veliki dio ostataka broda izvaden iz mora da bi se napravio plovni put za brodogradilište, na dnu je još uvijek veliki dio "Viribusa unitisa". Medutim, vidljivost je na dnu skoro nikakva pa su nekakva naknadna organizirana ronjenja prakticki nemoguca. Nekome tko nije uronio na lokaciju teško bi bilo doci do tocne pozicije i trenutno to ne bi bilo atraktivno, govori Biletic, iskusni ronilac.
Biletic kroz cijeli razgovor istice jaku prljavost pulskog zaljeva koja je stvarala probleme roniocima. I to ne samo dna, vec kompletnog mora u koje se tijekom toplijeg vremena fekalni mulj podiže i stvara nepreglednu želatinu koja sprjecava vidljivost.
- Prva tri, cetiri metra vidljivost je još dobra, a onda se polako spuštate u tamu. Prilikom urona nalazio sam se metar udaljen od kolege Smolica i jedva smo se vidjeli, a na samom dnu, gdje su ogromne kolicine mulja, cak niti to. Na žalost, rijec je o fekalnom mulju, na površinu smo izašli puni sluzi, a ronilacka odijela bila su nam izrazito šporka. Odmah ispod površine ljeti se morem prostire svojevrsna želatina koju nosi struja. Srecom, za vrijeme polaganja ploce struja ju je nosila van zaljeva, govori Biletic, koji vjeruje da je zimi situacija u moru pulskog zaljeva bolja, pogotovo nakon bure kada je vidljivost do deset metara, ali ne viša od toga, s obzirom na to da se puno manje taloga podiže.
Tek na kraju istice da pulski zaljev u sebi krije više od pet metara mulja što ce trebati ocistiti prije nego li se cijeli taj prostor posebno valorizira i uredi. (G. ROJNIC)