Pulski i riječki srednjoškolci u odnosu na vršnjake iz dalmatinskih gradova odskaču po liberalnom svjetonazoru. Znatno su tolerantniji prema rasnim, vjerskim i nacionalnim manjinama, kao i prema homoseksualnosti. U srednjoškolskoj populaciji koja se u globalu ne zna ili ne želi politički opredijeliti, u Puli je najviše politički osviještenih, a među njima ima i najviše onih koji se izjašnjavaju političkom ljevicom, te su manje religiozni.
Sjeverni Jadran i Dalmacija - dvije Hrvatske
Pulska mladost najviše od svih vršnjaka posjećuje kazalište, gradsku knjižnicu i izložbe, a po kulturnom obrazovanju uz bok je vršnjacima u znatno većoj Rijeci ili Splitu. Da ne bude "dosadno", slušaju oni i cajke, po čemu ih "šiju" jedino Splićani, no za razliku od Splita i nekih drugih gradova jadranske regije, u Puli su dobrodošli i ostali glazbeni žanrovi.
Pokazalo je to veliko istraživanje o kulturnim potrebama i kulturnom kapitalu mladih u primorskim gradovima koje su od studenoga 2015. do ožujka ove godine proveli dr. sc. Krešimir Krolo, dr. sc. Sven Marcelić i dr. sc. Željka Tonković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Anketirano je 2.650 učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola u šest gradova - Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku, uključujući i strukovni i gimnazijski smjer. Detaljan prikaz podataka za Pulu istraživači namjeravaju najesen javno predstaviti u gradu.
Djevojke su puno naprednije
Istraživanje je na velikom uzorku pokazalo da su (i) nadolazeće generacije u Istri i na Kvarneru puno liberalnije nego u Dalmaciji - izuzev Šibenika. Parametri su bili odnos prema manjinama i skupinama poput arapskih izbjeglica, kao i prema homoseksualcima, po čemu su, dodajmo, djevojke puno, puno naprednije od svojih muških vršnjaka. Istraživanje je, ističu autori, pokazalo da postoji veza između uvjerenih vjernika, stupnja netolerancije, kulturne neobrazovanosti i slušanja narodnjaka - rastu paralelno.
U Puli je tako polovici srednjoškolaca homoseksualnost prihvatljiva, a samo 26 posto smatra suprotno, dok je u Zadru potpuno obrnuto. U Dalmaciji strši jedino Šibenik gdje ih 37 posto prihvaća, a 34 posto ne prihvaća homoseksualnost. Šibenik ima i najviše nereligioznih, 21 posto, gotovo dvostruko više nego u ostalim dalmatinskim gradovima, više čak i od Rijeke. Zanimljivo je da su na vrhu ljestvice nepoželjnih stranaca i manjina u Dalmaciji sada izbjeglice iz arapskih zemalja, dok su Slovenci, Srbi i Bosanci prošli puno bolje.
Što se tiče kulturnih potreba srednjoškolaca, porazno zvuče zbirni podaci da ih oko polovice lani nije ni kročilo u gradsku knjižnicu, kazalište, muzej ili galeriju. Njih zanimaju kino, sportski događaji i koncerti domaće zabavne te popularne elektroničke glazbe. Više od dvije trećine u zadnjih godinu dana nije bilo ni na jednom rock ili blues koncertu. S druge strane, samo trećina ne ide na koncerte domaćih zabavnjaka poput Severine ili Rozge.
- Pokazuje se da su pulski srednjoškolci iznadprosječno formalno i neformalno obrazovani u području kulturnih aktivnosti - u satovima fotografije, slikarstva, pisanja, sviranja, pjevanja i sličnog jednaki su vršnjacima iz puno većih gradova na Jadranu. Mišljenja smo da je za to dobrim dijelom zaslužan i Društveni centar Rojc kao mjesto koje okuplja različite udruge i organizacije koje nude ove oblike edukacije za grad i zajednicu, ali sigurno ima i drugih parametara koji bi mogli objasniti prednost u odnosu na druge gradove, zaključuje Krešimir Krolo. (Duška PALIBRK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU