Pulski Općinski sud postaje glavni u Istri

U svakoj županiji ostaje samo jedan općinski sud (M. ANGELINI)
U svakoj županiji ostaje samo jedan općinski sud (M. ANGELINI)

Prema prijedlogu reorganizacije sudske mreže Ministarstva pravosuđa u Hrvatskoj bi se do Nove godine trebala ukinuti čak 44 općinska suda, među kojima i sudovi u Pazinu, Bujama, Rovinju, Poreču i Labinu. Oni će postati stalne službe novouspostavljenih općinskih sudova u kojima će raditi postojeći suci, a ukinut će se pozicije predsjednika sudova.

Prvotno je bilo predviđeno 18 općinskih sudova, no nakon javne rasprave u Ministarstvu su povećali taj broj na 23. Prema tom prijedlogu, svaka bi županija imala po jedan općinski sud, Zagreb tri, dok bi se u drugim dijelovima Hrvatske ukinula spomenuta 44 suda. U Puli će se, dakle, utemeljiti Općinski sud, koji postoji i sada, a predsjednik tog suda rukovodit će ispostavama diljem Istre.

- Općinski sudovi u Istri, koji se ukidaju i postaju stalne službe Općinskog suda u Puli, ostat će ondje gdje su i sada. Predsjednik Općinskog suda u Puli vodit će ispostave te, po potrebi, premještati suce i službenike po ispostavama u skladu s količinom posla, kaže Sergej Abramov, glasnogovornik Ministarstva pravosuđa.

No, broj sudaca se neće smanjivati, napominje, a sadašnji predsjednici sudova koji će se ukinuti ubuduće će se baviti sudovanjem.

Iz Ministarstva doznajemo da je najveći problem hrvatskog sudstva neravnomjerna radna opterećenost sudova: dok jedni grcaju u poslu, drugi ga imaju premalo. Zato će predsjednici općinskih sudova, u skladu s potrebama, upućivati suce iz ispostava koje imaju manje posla u one koje su preopterećene. Tko će gdje i kada raditi određivat će predsjednik općinskog suda koji će izrađivati godišnji raspored rada.

Reorganizacijom se želi postići i specijalizacija sudaca, zbog čega će se kazneni postupci voditi samo u središtima općinskih sudova. S vremenom bi se i radni i obiteljski procesi usmjeravali prema općinskim sudovima. U Ministarstvu smatraju da bi specijalizacija sudaca ubrzala procese, što bi u konačnici skratilo vrijeme donošenje prvostupanjskih presuda sa sadašnjih 467 dana na prosjek Europske unije od 272 dana. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter