Pulski lukobran u raspadu, zaustavlja tek male valove


Prošlo je stotinu godina od početka izgradnje lukobrana ispred pulske luke, ponosa tadašnje Austro-ugarske i, u ono vrijeme, najvećeg pomorskog infrastrukturnog zahvata na Mediteranu. Nedovoljna briga tri države prije osamostaljenja Hrvatske, odnosno njihovih vojski koje su ga koristile, dovela je do devastacije i propadanja. No, ni četvrti gospodar nije ništa bolji. Pulski je lukobran danas neugledan, nefunkcionalan, nestabilan i opasan, pa mu je potrebna hitna i sveobuhvatna obnova.

Srećom, zbog geografskog položaja otočja Brijuni, za velikog nevremena Puli ne prijeti opasnost od puhanja sjeverozapadnih vjetrova, no opasnost prijeti sa zapada i juga.

Lukobran, unatoč njegovoj ogromnoj važnosti, propada i pitanje je dana do kada će moći odolijevati udarima valova. Pretpostavlja se da su temelji lukobrana još u dobrom stanju, no urušen je vertikalni zid i kruna lukobrana dugog 1.200 metara, s prekinutim dijelom od 141 metar pri njegovoj glavi.

Prema posljednjim analizama Lučke uprave, dugogodišnje neodržavanje i nebriga za ovaj strateški infrastrukturni objekt pulske luke pretvorila ga je u derutnu i sve manje funkcionalnu građevinu. Kruna lukobrana je u pojedinim dijelovima u potpunosti razrušena i u razini, ili čak ispod razine, mora. Većim dijelom je neprohodna, a vidljivi su vireći komadi hrđave čelične armature. Pod utjecajem valova i korozije, ali i nedovršenosti, nestali su vezni prsteni, a okom su vidljive deformacije i oštećenja lukobrana. Ovakva kruna omogućuje prelijevanje mora iza lukobrana i pri osrednjim valovima.

Stručnjaci smatraju da bi val velike visine (primjerice šest-sedam metara) mogao uzrokovati povratni val koji ne bi ni srušio ni preskočio lukobran, ali bi zbog prelijevanja morske vode došlo do povišenja razine mora i, moguće, potapanja užeg središta grada što bi uzrokovao nemjerljivu štetu na gospodarskim i kulturnim objektima u luci. Da bi lukobran mogao obraniti Pulu od velikih valova i biti funkcionalan za gospodarsku i rekreativnu namjenu potrebna je njegova sanacija koja se treba provesti u četiri faze. (Goran ROJNIĆ)

VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter