Iako se cinilo da od sanacije stogodišnjeg zaštitnika pulske luke nece biti ništa, nakon što godinama projekt nije nailazio na razumijevanje državne vlasti, a prevelik je teret za gradski i županijski proracun te budžet pulske Lucke uprave pod cijom je ingerencijom, ove se godine situacija drasticno izmijenila.
Da je sanacija lukobrana izgledna, a cinila se neizvjesnom zbog velikih financijskih sredstava (80-ak milijuna kuna) potrebnih za ovaj projekt, potvrduje i zahtjev za produljenjem valjanosti gradevinske dozvole te inicijativa Lucke uprave da u drugom pokušaju ishodi sredstva iz europskih fondova, kojima bi se financirali radovi.
Pulska Lucka uprava, istice glasnogovornik Zoran Peruško, predala je taj zahtjev zbog objektivne nemogucnosti pocetka projekta uslijed pomanjkanja sredstava u dvije godine otkad je dozvola pravovaljana. Sada bi se, pak, sredstva pokušala osigurati izvan zemlje.
- Projekt sanacije lukobrana, kao i projekt izgradnje operativne obale od Rijeckog gata prema Velom Vrhu, kandidirali smo pri europskim fondovima kroz njihov operativni program. Ovog puta zaista se s pravom nadamo i ocekujemo da cemo uci u taj operativni program Europske unije, pogotovo zato što smo jedna od rijetkih luckih uprava u Hrvatskoj koja je kompletirala apsolutno cijelu dokumentaciju projekta, ukljucujuci i gradevinske dozvole, što je osnovni preduvjet za kandidaturu, istice Peruško u odgovoru pulske Lucke uprave, koja konacnu odluku europskog fonda ocekuje najkasnije do konca ove godine.
- Smatramo da smo dosad ispunili sve formalnosti i da smo blizu uvrštavanja naših projekata u taj program, optimistican je Peruško.
Inace, u tijeku je sanacija i rekonstrukcija dijela obale pulske luke od Rijeckog gata prema Velom Vrhu u duljini od dvadesetak metara. Investicija je vrijedna 1,8 milijun kuna, što je osigurala Lucka uprava, a sa 700 tisuca kuna prvoj fazi projekta, koju izvodi rijecka tvrtka Sun Adria, pridružilo se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Osim uvodnih pripremnih radova projekt se sastoji od podmorskih iskopa te nasipavanja i izgradnje, odnosno saniranja obale, a radovi bi trebali biti okoncani za tri mjeseca.
Ovisno o osiguravanju sredstva iz europskih fondova, Lucka uprava namjerava u potpunosti zgotoviti ovaj projekt, koji ukljucuje sanaciju i rekonstrukciju obalnog poteza u ukupnoj duljini od oko tristo metara, s jedne strane prema uvali Mandrac, s druge do ACI-jeve marine. Cilj je vratiti pomorski identitet Puli te valorizirati ovaj dio grada, a projekt je sastavni dio buduceg idejnog rješenja uredenja pulske rive.
Oba projekta pulske Lucke uprave kandidirana su za sredstva fondova Europske unije u operativnom planu za 2012. i 2013. godinu. Rijec je o ukupno 80-ak milijuna kuna.
Dotrajali i derutni lukobran vec godinama iziskuje hitnu rekonstrukciju, a dosad su se spominjala dva modela sanacije. U prvom je ukljucena sanacija lukobrana u cijeloj dužini (1.200 metara) i koštala bi oko 11 milijuna eura. Sanacija iskljucivo postojeceg dijela lukobrana (oko tisucu metara) koštala bi pak oko 7,7 milijuna eura.
Osim što projekt nikako nije uspijevao pronaci svoje mjesto u državnom proracunu, za njega nije bilo sredstava ni u gradskom proracunu, za koji je to prevelik izazov. Ipak, Lucka uprava i Grad odlucili su se pokrenuti projekt ne bi li ocuvali valjanost ishodovane gradevinske dozvole te eventualnim sredstvima iz europskih fondova konacno sanirali ovog stogodišnjaka. Pretpostavlja se da za sanaciju nije potrebno odjednom "iskeširati" ukupan milijunski iznos, vec bi se ona odradivala u fazama.
Iako se lukobran nalazi na pomorskom dobru i pod ingerencijom je pulske Lucke uprave, ciji je osnivac Županija, neosporno je da osim što štiti od plimnih valova predstavlja i sigurnost svim gospodarskim objektima unutar luke, poput Uljanika, Tehnomonta i cementare. Danijel Feric, procelnik Upravnog odjela za financije i opce poslove, istice da je sanacija lukobrana za Grad jedan od važnijih infrastrukturnih projekata u pulskom luckom akvatoriju.
- Sanacija i dovršetak lukobrana od interesa je za naš grad, županiju i Hrvatsku, a Grad Pula ce se ukljuciti u to u skladu s mogucnostima. Nositelj aktivnosti u cilju iznalaženja sredstava je Lucka uprava, a tek po dobivanju povratnih informacija vezano za kandidaturu projekta pri europskim fondovima moci ce se govoriti o iznosima kojima bi Grad, Županija i resorno ministarstvo mogli participirati u projektu, kaže Feric.
Podsjeca da je izmjenama pulskog GUP-a podrucje lukobrana i njegovog korijena pretvoreno u opcu luku otvorenu za javni promet, odnosno luku koja bi mogla omoguciti prihvat vecih brodova. (Goran ROJNIC)