Ovogodišnji, 11. pulski dani eseja počeli su danas, pet minuta prije dvanaest sati u prostorima Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika te izvan njega performansom "Op-ti-mizam" Josipa Pina Ivančića. Bio je to uvod u ovogodišnje izdanje čija je tema optimizam, nakon čega je Marko Grčić proglašen dobitnikom ovogodišnje Nagrade "Zvane Črnja".
Uvodno je dr. Boris Domagoj Biletić, predsjednik Istarskog ogranka DHK-a, kazao da je u proteklih 11 godina na Pulskim danima eseja sudjelovalo 105 esejista iz čak deset zemalja, a predstavljeno je četrdesetak knjiga te dva zbornika. U nastavku programa otvorena je sjednica naslovljena "Optimizam".
Vrlo je zanimljivo bilo interdisciplinarno promišljanje Irene Lukšić naslovljeno "OP!TI?MI!ZA?M!/Razmišljanja o životu u umjetnosti".
- Fotografija kao kraj slikarstva, pokretne slike, odnosno film kao prijetnja kazalištu, a televizija kao prijetnja filmu. Potom računala i razni kompjutorski jezici kao prijetnja prevoditeljima. No, ubrzo se vidjelo da ovo potonje nije predstavljalo nikakvu opasnost te da još neko vrijeme neće, kazala je Lukšić. Naglasila je i da su tehnika i tehnologija sačuvale jezik literature te da je usmena književnost pronašla novi dom u grafitima, a zahvaljujući Facebooku, književnost je stekla vječnost i neuništivost.
- Ono što je u sustavu ostaje zauvijek, a Facebook statusi nastaju u realnom vremenu. Tu su i razni citati, intertekstualnost, slogani, pričice…, kazala je ona.
Navečer je otvorena izložba "Inkacani marinaji" Valtera Smokovića Garofula, o čijem je stvaralaštvu govorila povjesničarka umjetnosti Tina Širec Džodan.(Vanesa BEGIĆ; snimio Manuel ANGELINI)
Marko Grčić dobitnik Nagrade "Zvane Črnja"
Tradicionalno, na početku Pulskih dana eseja proglašen je dobitnik Nagrade "Zvane Črnja" za najbolju knjigu eseja 2013. godine. Nagrađen je Marko Grčić za knjigu eseja "Slijepi Argus", u izdanju Male knjižnice Društva hrvatskih književnika.
Ove je godine za nagradu prijavljeno rekordnih 25 knjiga, a o najboljoj je odlučivao žiri u sastavu: Irvin Lukežić, Dunja Detoni Dujmić i Goran Filipi.
- Črnja je napisao opsežnu povijest ili historiju hrvatske kulture 1964. godine. Poznavao sam ga i osobno mada je bio stariji od mene jer se mnogo družio s velikim novinarom Ivom Mihovilovićem. Zvane Črnja je nažalost poprilično zaboravljen na nacionalnoj sceni i to potpuno neopravdano. Mislim da je on i kao autor, pisac i konceptualizator hrvatske kulturne, praktične i ideološke povijesti zaslužio nacionalno prevrednovanje. To znači da ne ostane samo u granicama Istre, svoga užeg zavičaja gdje ga se sjećaju, a u ostatku Hrvatske biva praktički zaboravljen što smatram kulturno nepravednim. Treba nešto učiniti da se njegova kulturna sudbina promijeni, zaključio je Grčić. (Boris VINCEK)