Dio ogromne ostavštine Alojza Orela, velikog pulskog, danas pokojnog fotografa, rođenog u Ljubljani, sinoć je predstavljen u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre na izložbi pod nazivom "Pulski album" koja će biti otvorena do kraja godine. Ova izložba tek je jedna od manifestacija kojima će se obilježiti godina Alojza Orela.
Autorica izložbe je Lana Skuljan Bilić, kustosica PPMI-ja koja je odabrala fotografije, ali i uredila i popisala bogatu Orelovu arhivu koju joj je ustupila obitelj Orel.
Kustosica je odabrala 40 fotografija nastalih od 1947. do 1996. koje se, kao što i ime kaže, odnose na najveći istarski grad u koji je Orel došao 1947. i odlučio ovdje pustiti korijenje i nastaviti svoj fotografski rad. Taj rad dao je i više nego dobre rezultate, što se vidi i na izložbi, među kojima su, primjerice, prva ikad snimljena kolor fotografija Pule nastala 1954. ili prvi turistički deplijan Pule iz 1955., a Orel je poznat i po radu na prvoj fotomonografiji Pule.
Ovdje su i diplome i priznanja koje je Orel primio, tu je veliki crni fotoaparat koji je koristio od 1962. do 1976. Fotografije zauzimaju najveći dio pa tu imamo snimak jedne romantične šetnje na Monte Zaru, možemo se prisjetiti kako je Forum izgledao sredinom sedamdesetih kada je na njemu bilo dozvoljeno parkiranje, kako je izgledala tada još uvijek neizgrađena Radićeva ulica 1960., ima tu snimaka s Giardina, Valkana, snimaka dokolice, ali i teškog rada u brodogradilištu Uljanik, itd. Tu je i dokumentarni film "Alojz Orel – umjetnik fotografije i radosti života" iz 1995. koji je napravio Igor Galo koji je na otvaranju izložbe istaknuo zadovoljstvo što je imao priliku i privilegij družiti se s Orelom u njegovom fotografskom laboratoriju. Galo je kazao i da je za predstavnike društvene zajednice Alojz Orel bio drugačiji, a on se njima, vjerojatno, smijao.
- Orel je bio istraživač autentične Istre, opisao ga je Galo.
S Orelom je radio i prijateljevao i Martin Bizjak koji ga je opisao kao radoholičara, ali i hedonista, želio je putovati, vidjeti i snimiti što više toga, zanimali su ga etnologija i folklor.
- Bio je jednostavan čovjek, druželjubiv, bio je fotograf majstor i umjetnik, i uvijek bi napravio i više nego što se od njega očekivalo kazao je Bizjak.
Na otvaranju su govorili i ravnatelj PPMI-ja Gracijano Kešac, pročelnica Odjela za kulturu Grada Pule Jasmina Nina Kamber te pročelnik županijskog Odjela za kulturu Vladimir Torbica koji je najavio mogućnost da Županija, preko PPMI-ja otkupi bogatu Orelovu ostavštinu.
Da je Orel ostavio dubok trag, pokazao je i zbilja ogroman broj ljudi, prijatelja i štovatelja ili možda tek pukih znatiželjnika koji je došao na otvaranje izložbe. Uzgred, bila je to prilika i da se obilježi i rođendan velikog fotografa koji je na svijet došao 19. lipnja 1918. Održavanje izložbe financijski su pomogli županijski Odjel za kulturu, Grad Pula i pulska Turistička zajednica. (M. RADIĆ, snimio M. ANGELINI)